Ekologija u Bosne i Hercegovine

Internet stranica o životnoj sredini/okolišu u BiH i učešću/sudjelovanju javnosti u donošenju odluka

Jedinstveni spomenik prirode pod prijetnjom uništenja

Pogled na ušće rijeke Bune u Neretvu oduzima dah. Oko devet metara duboko riječno korito Neretve oblikuje prirodni kanal u koji se ulijeva Buna s lijeve strane, stvarajući brojne male slapove. Oko 600 metara dugo ušće je jedan od najljepših dijelova 230 kilomentara duge rijeke Neretve. Ovaj jedinstveni spomenik prirode sada je pod prijetnjom uništenja zbog pohlepe investitora koji planiraju iskoristiti snagu ova dva snažna vodotoka za proizvodnju električne energije.

Planirane hidroelektrane Buna I i Buna II projektovane su kao male hidroelektrane, od kojih svaka ne prelazi 5 MW ukupne instalisane snage. Uprkos relativno maloj proizvodnji električne energije uticaji na životnu sredinu bili bi ogromni. Prema projektu, hidroelektrane će biti smještene direktno u zoni ušća i projektovane sa trostranim zidom od oko 4,5 metara koji bi razdvojio rijeku u dva kanala koja usmjeravaju vodu na turbine. Predivno prirodno korito ostalo bi suho i monumentalna stijena (sedra), koja je stvarana milenijumima, nestaće pod teškim mašinama.

Gledajući unazad, u period Jugoslavije, cijelo područje ušća bilo je proglašeno zaštićenim. Status zaštićenog područja je kasnije potvrđen, ali je danas nejasan i prepušten slobodnoj i nedosljednoj interpretaciji/tumačenju. Nema granica određene u Zakonu koji reguliše proglašenje spomenika prirode i nema upravljanja područjem.

Rijeke su ne samo prekrasne, već su takođe stanište mekousne pastrmke (Salmo obtusirostris), salmonidne ribe koja živi samo na području Zapadnog Balkana i nigdje više u svijetu. Ova slatkovodna riba se isključivo mrijesti u rijeci Buni. Hidroelektrane, izvorno dizajnirane bez ikakve riblje staze, zasigurno bi spriječile njihovu migraciju na svoje mrijestište.

Nepostojanje riblje staze i loša procjena uticaja na životnu sredinu predmet su tužbe koju je podnijela lokalna ekološka organizacija “Majski cvijet” 2016. godine.

Loša studija o procjeni uticaja na životnu sredinu nije bila jedini propust u postupku izdavanja dozvola. Studiju je izradio Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru koji u to vrijeme nije imao zakonsko ovlaštenje za izradu studija o procjeni uticaja na životnu sredinu. Nakon što se taj propust saznao Fakultet je odmah i “u tišini” dodan na popis licenciranih pravnih lica. Obavezna javna rasprava bila je organizovana, ali je ubrzo nakon njenog početka prekinuta zbog jakog i glasnog protivljenja lokalnog stanovništva. Oni nikad nisu dobili zapisnik sa te javne rasprave.

Mještani su s pravom zabrinuti zbog svojih kuća koje bi mogle lako biti poplavljene u slučaju izgradnje, zbog blokiranja prirodnog toka rijeke.

Uništenje ovog područja bilo bi, bez pretjerivanja, zločin i jasno je da negativni uticaji na životnu sredinu, društveni i ekonomski uticaji nadmašuju dobit. Čitavo područje ima veliki i nedovoljno iskorišten turistički potencijal zajedno sa gradom Mostarom udaljenim svega 12 kilometara, a poznati grad Blagaj i izvor rijeke Bune udaljeni  su svega šest kilometara. Ovaj predmet/tužba je sada u postupku i lokalna zajednica je spremna da iskoristiti sva moguća sredstva za zaustavljanje ovog štetnog projekta.