Ekologija u Bosne i Hercegovine

Internet stranica o životnoj sredini/okolišu u BiH i učešću/sudjelovanju javnosti u donošenju odluka

Planirane hidroelektrane na rijeci Vrbas

Krupa na Vrbasu

U oktobru 2018. godine, u Mrkonjić Gradu, na rijeci Vrbas puštena je u rad Hidroelektrana "Bočac dva". Prije završetka gradnje HE „Bočac 2“, ZP „Hidroelektrane na Vrbasu” su već tražile novu koncesiju od Vlade, za izgradnju tzv. „Krupe-Niske”. Pored postojećih hidroelektrana na Vrbasu, u planu je  izgradnja hideoelektrane "Grbići", nizvodno od Krupe na Vrbasu, te izgradnja hidrocentrale na Vrbasu u selu Babin Potok kod Donjeg Vakufa.

Krajem 2018. godine, ministar industrije energetike i rudarstva RS Petar Đokić i generalni direktor kompanije „Rakurs inženjering“ iz Sankt Petersburga Leonid Černigov, potpisali su sporazum o saradnji na realizaciji projekta izgradnje kaskada srednjih hidroelektrana na rijeci Vrbas čija je vrijednost 500 miliona evra. Četiri hidroelektrane će biti izgrađene na rijeci Vrbas, u Trnu, Laktašima, Kosjerovu i Razboju.

O rijeci Vrbas

Vrbas je rijeka koja izvire ispod planine Zec i nakon 250 km dugog toka ulijeva se u rijeku Savu kod Srpca, na 96 metara nadmorske visine. Površina sliva ove rijeke iznosi oko 5900 km² i na njenim obalama živi oko 500 hiljada stanovnika. Prije Banje Luke, Vrbas prolazi kroz kanjon i brojne klisure, koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirodnih vrijednosti iz 1955. godine. Rijeka Vrbas ima 36 direktnih pritoka dužih od 10 km, a najznačajnije su Pliva, Ugar, Crna Rijeka i Vrbanja. Pritoke Vrbasa su poznate po bogatstvu ribljeg fonda, a rijeka Vrbas je poznata po 22 vrste riba. Najčešće vrste koje se mogu naći u gornjem toku su pastrmka, lipljen i mladica. To govori i o izuzetno kvalitetnoj vodi.U cjelokupnom svom toku, Vrbas je stvorio idealne uslove za razvoj biodiverziteta. Litice kanjona Vrbasa su dom orlovima, sokolovima i jastrebovima. Prostor kanjona Vrbasa pogoduje razvoju nautičkog, avanturističkog, sportsko-rekreativnog, naučnog, tranzitnog, ribolovnog i izletničkog turizma.

HE Krupa

Projektom HE Krupa (14 MW) predviđena je izgradnja brane 18 - 20 metara i premještanje magistralnog puta od mosta u Krminama do hidroelektrane „Bočac 2“ u dužini od 10 km sa lijeve na desnu obalu Vrbasa. Kod Krminskog mosta 30.11.2017. godine u Krupi na Vrbasu okupili su se mještani, novinari, predstavnici Centra za životnu sredinu, firme koja radi UT uslove i investitora. Okupljeni su se odazvali na poziv da se uviđaj i razgovor sa građanima obavi u prostorijama mjesne zajednice Krupa na Vrbasu. Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu izjavio je tada da je projekt "štetan za grad Banju Luku, RS i BiH". Rijeka Vrbas baš u Grebenskoj klisuri ima veliki pad i veliku moć samoprečišćavanja pa bi izgradnja bilo kakve brane u tom dijelu dovela do pogoršanja kvaliteta vode i ugrozila snabdijevanje građana Banje Luke vodom. Osim toga, došlo bi do izumiranja mladice, vrste koja je jedna od najznačajnijih i najugroženijih vrsta i endem dunavskog sliva. I mještani Krupe su se izjasnili o tom pitanju, izražavajući nezadovoljstvo planiranom izgradnjom HE, te su naveli da nemaju nikakvu korist od hidroelektrana „Bočac 1“ i „Bočac 2“, pa tako neće imati korist ni od ove hidroelektrane već samo štetu i izričito su tada izjavili da neće dati svoje zemljište za potrebe izgradnje te hidroelektrane. Ekolozi su upozorili da gradnja hidroelektrana slabi kvalitet vode što bi ugrozilo snabdijevanje više od 200.000 stanovnika, a biljni i životinjski svijet Grebenske klisure bio bi na rubu istrebljenja. U junu 2018. godine, savjet mjesne zajednice Krupe na Vrbasu se izjašnjavao o pitanju planirane hidroelektrane “Krupa” na rijeci Vrbas, te su se sa šest od sedam glasova izjasnili protiv ovog projekta. Ovakvo opredjeljenje je rezultat velikog otpora ove mjesne zajednice najavljenoj izgradnji hidroelektrane.

Borba za Vrbas 2004.

Borba protiv uništavanja rijeke Vrbas traje duže od decenije. Koalicija za Vrbas je još krajem 2004. godine, prije potpisivanja ugovora o koncesiji upozoravala Vladu Republike Srpske da ugovor nije u interesu građana Banje Luke i RS, ali vlada je sa "HES Vrbas" potpisala ugovor o koncesiji vrijedan 165 miliona evra za izgradnju i korištenje dvije hidroelektrane u kanjonu rijeke Vrbas, HE "Krupa" i HE "Banja Luka-Niska". Koalicija za zaštitu Vrbasa je 2005. godine sakupila preko 17.000 potpisa građana koji su rekli „ne“ hidroelektranama na Vrbasu, nakon čega je Skupština grada Banje Luke dala negativno mišljenje o tadašnjem projektu.

Čuvajmo naše rijeke

U odbranu Vrbasa uključila su se brojna ekološka udruženja iz cijele Bosne i Hercegovine. Udruženi u zajedničkoj borbi, aktivisti, ekolozi i mještani, uspjeli su zaustaviti gradnje HE i mHE na Sutjesci, Hrčavci, Kruščici, Neretvi, Ljutoj, Buni, Uni, Uncu, Željeznici, te na Vrbasu 2005. godine. Bosna i Hercegovina je prva u regiji, a sedma u Evropi kada govorimo o izvorima pitke vode. Mnogobrojni prirodni, termalni i sumporni izvori veliki su potencijal za razvoj banjskog turizma, koji je malo iskorišten.
I dok se u Bosni i Hercegovini guše rijeke, u Evropi se ruše brane, zato što su shvatili da hidroenergija nije obnovljiva energija kako se prije mislilo. Prema izvještaju Evropske agencija za životnu sredinu (EEA) o stanju voda u EU iz prošle godine, samo 38 % površinskih voda ima dobro hemijsko stanje i tek 40 % njih ima dobro ekološko stanje ili dobar ekološki potencijal.