Displaying items by tag: pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama je prvi stub Aarhuške konvencije. Kao takvo je direktno povezano sa demokratijom i transparentnošću javne administracije. Principi prvog stuba uspostavili su pravo da svaka osoba dobije zvanične informacije o životnoj sredini koje posjeduju javne institucije. S tim u vezi, nije potrebno posebno objašnjenje iz kojeg razloga se upućuje zahtjev za informacijama, kao što nije isključivo da podnosilac zahtjeva mora biti državljanin ili stanovnik Bosne i Hercegovine.

Šta se podrazumijeva pod "informacija o životnoj sredini"?

Izraz "informacija o životnoj sredini" podrazumijeva da javnost ima pravo zahtijevati informacije o:

• stanju životne sredine i njegovih elemenata: vazduh, voda, zemljište, pejzaž, prirodne vrijednosti, itd.;
• biodiverzitetu uključujući GMO;
• faktorima kao što su određene supstance, energija, buka, zračenje, odlaganje ili pražnjenja, itd., koji će vjerovatno imati uticaj na životnu sredinu;
• planovima, programima, sprovođenju politika, zakonodavstvu, privrednim analizama, itd.;
• stanju ljudskog zdravlja, javnoj sigurnosti, uslovima života,
• stanju kulturnih vrijednosti i izgrađenih struktura koje bi mogle imati ili imaju uticaj na stanje životne sredine.

Javnost može zahtijevati pismenu informaciju (dokumente), kao i vizuelne, audio ili elektronske podatke. U svakom slučaju, podaci moraju postojati u materijalnom obliku.

Koga trebate pitati?

Javnost može zahtijevati informacije od bilo koje javne institucije, drugim riječima od:

• administrativnih tijela/službi (državnih, entitetskih, kantonalnih, lokalnih),
• od bilo koje fizičke ili pravne osobe u javnoj upravi, posebno u odnosu na životnu sredinu,
• ili institucije nadležne za pružanje javnih usluga koje se odnose na životnu sredinu pod kontrolom tijela koje je gore spomenuto.

Može li javna institucija odbiti da informiše javnost?

Javne institucije i vlasti mogu odbiti da informaciju učine javno dostupnom u određenim slučajevima koji su navedeni u Konvenciji. Interpretacija razloga odbijanja mora biti objašnjena veoma tačno i biti u vezi sa koristima javnog interesa. Nadalje, javne institucije i vlasti moraju objasniti zašto je zahtjev za pristup informacijama odbijen kako bi omogućili podnosiocu zahtjeva da podnese žalbu protiv takve odluke.