Životna sredina u Bosni i Hercegovini

1. Monitoring kvaliteta zraka u Zenici
2. Sistem za monitoring prvi put upotrijebljen
3. Prve sumnje u rezultate mjerenja
4. Primopredaja mjerne opreme
5. Kako do rješenja?

Bosna i Hercegovina je jedna od posljednjih zemalja u Evropi koja ima kvalitetnu prirodnu vodu za piće što se izgradnjom hidroelektrana drastično mijenja i ugrožava pravo naših građana na čistu i zdravu vodu za piće. Razvoj turizma, tradicionalnih i komplementarnih djelatnosti uz naše rijeke može generisati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica, nego što bi to realno bilo moguće kroz razvoj hidroenergetskih projekata. Ovdje su predstavljene samo neke od rijeka za koje se borimo.

Suočeni sa stvarnošću, i svjesni ozbiljnosti pravilnog izvještavanja o sprovođenju Arhuske konvencije u BiH, NVO za životnu sredinu su odlučile da preuzmu inicijativu. Sljedeći izvještaj je rezultat rada Arnike, češke NVO za životnu sredinu, i Centra za životnu sredinu (CZZS), iz Banjaluke, u saradnji sa Aarhus centrom Sarajevo, Eko-forumom Zenica i stručnjacima i pravnicima. Oni dijele viđenje uspjeha i nedostataka sprovođenja Arhuske konvencije u Bosni i Hercegovini. Veći dio izvještaja je baziran na ocjeni konkretnih studija slučajeva, kako bi se podsjetili na suštinski bitne i najspornije probleme sa kojim se BiH suočila, i ocjeni funkcionalnosti posebnih odredbi Konvencije u praksi.

Ova publikacija je vodičem kroz procese koji regulišu raspolaganje zemljištem i postrojenjima koji mogu imati štetan uticaj na životnu sredinu. Namijenjen je prvenstveno za organizacije civilnog društva, koji su već uključeni ili će učestvovati u procesu donošenja odluka o životnoj sredini i/ili administrativnim procesima. Svrha vodiča je da vas provede kroz relevatne korake procesa donošenja odluka i obezbijedi pregled proceduralnih zahtjeva i obaveza javnih uprava.

Genetski modifikovane kulture donose nepotrebne rizike, kako za ljude, tako i za prirodu. Njihova upotreba povećava kontrolu velikih kororacija nad čitavim sitemom hrane i poljoprivrede, te ugrožava konvencionalnu i organsku proizvodnju hrane i male proizvođače. Takođe, konvencionalno i organski uzgojenoj hrani prijeti rizik od kantaminacije genetski modifikovanim organizmima.

Predmet Mišljenja je usporedba nivoa postrojenja čeličane ArcelorMittal Zenica u Bosni i Hercegovini sa sličnim čeličanama u RČ i sa zaključcima o BAT.

Najznačajnije zagađujuće materije u zeničkom zraku su prašina, SO₂ i benzen. Za te polutante su u prethodnim godinama uočene visoke koncentracije, i to u količinama opasnim po ljudsko zdravlje. Sve druge zagađujuće materije su, prema zvaničnim mjerenjima, ispod dozvoljene granice.