×

Warning

JUser: :_load: Unable to load user with ID: 940

Pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama je prvi stub Aarhuške konvencije. Kao takvo je direktno povezano sa demokratijom i transparentnošću javne administracije. Principi prvog stuba uspostavili su pravo da svaka osoba dobije zvanične informacije o životnoj sredini koje posjeduju javne institucije. S tim u vezi, nije potrebno posebno objašnjenje iz kojeg razloga se upućuje zahtjev za informacijama, kao što nije isključivo da podnosilac zahtjeva mora biti državljanin ili stanovnik Bosne i Hercegovine.

Šta se podrazumijeva pod "informacija o životnoj sredini"?

Izraz "informacija o životnoj sredini" podrazumijeva da javnost ima pravo zahtijevati informacije o:

  • stanju životne sredine i njegovih elemenata: vazduh, voda, zemljište, pejzaž, prirodne vrijednosti, itd.;
  • biodiverzitetu uključujući GMO;
  • faktorima kao što su određene supstance, energija, buka, zračenje, odlaganje ili pražnjenja, itd., koji će vjerovatno imati uticaj na životnu sredinu;
  • planovima, programima, sprovođenju politika, zakonodavstvu, privrednim analizama, itd.;
  • stanju ljudskog zdravlja, javnoj sigurnosti, uslovima života,
  • stanju kulturnih vrijednosti i izgrađenih struktura koje bi mogle imati ili imaju uticaj na stanje životne sredine.

Javnost može zahtijevati pismenu informaciju (dokumente), kao i vizuelne, audio ili elektronske podatke. U svakom slučaju, podaci moraju postojati u materijalnom obliku.

Koga trebate pitati?

Javnost može zahtijevati informacije od bilo koje javne institucije, drugim riječima od:

  • administrativnih tijela/službi (državnih, entitetskih, kantonalnih, lokalnih),
  • od bilo koje fizičke ili pravne osobe u javnoj upravi, posebno u odnosu na životnu sredinu,
  • ili institucije nadležne za pružanje javnih usluga koje se odnose na životnu sredinu pod kontrolom tijela koje je gore spomenuto.

Može li javna institucija odbiti da informiše javnost?

Javne institucije i vlasti mogu odbiti da informaciju učine javno dostupnom u određenim slučajevima koji su navedeni u Konvenciji. Interpretacija razloga odbijanja mora biti objašnjena veoma tačno i biti u vezi sa koristima javnog interesa. Nadalje, javne institucije i vlasti moraju objasniti zašto je zahtjev za pristup informacijama odbijen kako bi omogućili podnosiocu zahtjeva da podnese žalbu protiv takve odluke.

30. 9. 2015

Pravo na pristup informacijama je prvi stub Aarhuške konvencije. Kao takvo je direktno povezano sa demokratijom i transparentnošću javne administracije. Principi prvog stuba uspostavili su pravo da svaka osoba dobije zvanične informacije o životnoj sredini koje posjeduju javne institucije. S tim u vezi, nije potrebno posebno objašnjenje iz kojeg razloga se upućuje zahtjev za informacijama, kao što nije isključivo da podnosilac zahtjeva mora biti državljanin ili stanovnik Bosne i Hercegovine.

Šta se podrazumijeva pod "informacija o životnoj sredini"?

Izraz "informacija o životnoj sredini" podrazumijeva da javnost ima pravo zahtijevati informacije o:

  • stanju životne sredine i njegovih elemenata: vazduh, voda, zemljište, pejzaž, prirodne vrijednosti, itd.;
  • biodiverzitetu uključujući GMO;
  • faktorima kao što su određene supstance, energija, buka, zračenje, odlaganje ili pražnjenja, itd., koji će vjerovatno imati uticaj na životnu sredinu;
  • planovima, programima, sprovođenju politika, zakonodavstvu, privrednim analizama, itd.;
  • stanju ljudskog zdravlja, javnoj sigurnosti, uslovima života,
  • stanju kulturnih vrijednosti i izgrađenih struktura koje bi mogle imati ili imaju uticaj na stanje životne sredine.

Javnost može zahtijevati pismenu informaciju (dokumente), kao i vizuelne, audio ili elektronske podatke. U svakom slučaju, podaci moraju postojati u materijalnom obliku.

Koga trebate pitati?

Javnost može zahtijevati informacije od bilo koje javne institucije, drugim riječima od:

  • administrativnih tijela/službi (državnih, entitetskih, kantonalnih, lokalnih),
  • od bilo koje fizičke ili pravne osobe u javnoj upravi, posebno u odnosu na životnu sredinu,
  • ili institucije nadležne za pružanje javnih usluga koje se odnose na životnu sredinu pod kontrolom tijela koje je gore spomenuto.

Može li javna institucija odbiti da informiše javnost?

Javne institucije i vlasti mogu odbiti da informaciju učine javno dostupnom u određenim slučajevima koji su navedeni u Konvenciji. Interpretacija razloga odbijanja mora biti objašnjena veoma tačno i biti u vezi sa koristima javnog interesa. Nadalje, javne institucije i vlasti moraju objasniti zašto je zahtjev za pristup informacijama odbijen kako bi omogućili podnosiocu zahtjeva da podnese žalbu protiv takve odluke.

back to top