EKO -

Treći stub Aarhuske konvencije, pristup pravosuđu, daje javnosti, odnosno svim građanima i udruženjima koja ih predstavljaju, pravo na kaznene mjere za prekršaje i obeštećenje od strane javnih organa u vezi sa pristupom informacijama i učešćem javnosti u procesu donošenja odluka. Aarhuska konvencija obavezuje države potpisnice da uspostave žalbeni postupak, koji mora biti adekvatan i efektivan. Pravne odluke moraju biti zabilježene u pisanoj formi, i moraju biti dostupne javnosti. Građani moraju biti informisani o mogućnostima koje su im dostupne za pokretanje upravne ili sudske procedure. Institucije vlasti moraju uspostaviti mehanizme pomoći za uklanjanje ili smanjivanje novčanih prepreka pristupu pravdi. Aarhuska konvencija predviđa pristup pravosuđu kao pravo koje se ostvaruje u najširem mogućem smislu. Prvo se utvrde osnovni kriteriji koje države moraju poštovati, a zatim nameće državama odgovornost za detaljno određivanje ovog prava.
Prepoznajući pravo svake osobe "da živi u životnoj sredini pogodnoj za dobro zdravlje i blagostanje", Konvencija takođe pokriva sve situacije u kojima to pravo nije zagarantovano. Nadalje, Konvencija obavezuje države koje su ratifikovale Konvenciju da napuste bilo koji uski pogled na pristup pravosuđu. Utvrđen "dovoljan interes" opravdava sudski postupak u skladu sa Konvencijom. Međutim, u praksi često postoje ograničenja koja postavljaju nacionalni zakoni.

Ljudska prava i Aarhuska konvencija

Član 3. Zakona Federacije BiH o zaštiti okoliša ("Službene novine FBiH", broj 33/03) definiše "Pravo na okoliš" na sljedeći način:

Svako lice ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ustavno pravo.

Svako ljudsko biće ima pravo na život u okolišu podobnom za zdravlje i blagostanje, stoga je individualna i kolektivna dužnost zaštiti i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Aarhuska konvencija reguliše pitanje prava čovjeka da živi u sredini koja obezbjeđuje zdravlje i dobrobit, a obavezuje i da se takav okoliš čuva i unapređuje u interesu sadašnjih i budućih generacija. Konvencija ovo pravo proširuje pravom građana na pristup informacijama, na učešće u donošenju odluka i zaštitom pred nadležnim državnim organima. Ta prava su opšta ljudska prava (pravo na informisanost, pravo na učešće u odlučivanju, pravo na sudsku zaštitu) koja se odavno nalaze u najvažnijim međunarodnim dokumentima u oblasti ljudskih prava. U ovoj konvenciji se ta prava prvi put vezuju za okoliš.

Osnovni pojmovi i definicije

Javnost znači jedno ili više fizičkih ili pravnih lica i, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihova udruženja, organizacije ili grupe;

Zainteresovana javnost znači javnost koja je ugrožena ili će vjerovatno biti ugrožena ili ima interes u donošenju odluka koje se tiču okoline.

Nevladine organizacije koje promovišu zaštitu okoline i koje ispunjavaju druge uslove iz nacionalnog zakonodavstva smatraju se zainteresovanim u smislu prethodne definicije, te pred organima javnih vlasti ne moraju dokazivati svojstvo zainteresovanog lica.

Pravosudni postupak

Svaki postupak pred organom pravosuđa (u širem smislu) je postupak kojem je prethodilo neko ograničavanje zakonom postavljenog prava. Postupak pred sudom podrazumijeva najmanje dvije strane u sporu, jedna čije je pravo povrijeđeno, a s druge strane strana koja je izvršila povredu. Ne ulazeći u način na koji neutralni i nezavisni organ (sud) odlučuje, brzim postupkom se vrijeme "nepravde" skraćuje, odnosno povreda prava se sanira. U praksi, ukoliko je nekom uskraćeno pravo na informaciju, pa se povodom toga povede postupak, bitno je da li će se nepravda riješiti i u kojem roku. Moguće je da će odlaganje rješenja, dovesti do nemogućnosti rješenja, odnosno neće biti popravljena nepravda koja je nanijeta ograničenjem prava.

Pravičnost

Pravo na pravičan postupak je jedno od osnovnih ljudskih prava i osnovnih prava, izričito navedeno u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama čovjeka. Ustav BiH je zagarantovao visok stepen zaštite svih ljudskih prava sadržanih u Evropskoj Konvenciji, čime je ovo pravo ustavno pravo svakog građanina BiH. Pravičnost postupka se ostvaruje kroz dosljedno poštovanje osnovnih načela postupaka koje podrazumijevaju:

Nezavisnost sudova (i upravnih organa)
Zakonitost
Jednak tretman stranaka
Pravo svake stranke da bude saslušana, te da se njena izjava (dokazi) tretiraju u ravnopravnom kontekstu kao i dokazi druge strane

Transparentnost

Jedno od osnovnih pravnih načela je transparentnost, otvorenost postupka. Po ovom načelu, svaki građanin koji ima interes ili je njegov interes vjerovatan (izraz koji se koristi u za konodavstvu) ima pravo da prati, odnosno da ima puni uvid o stanju postupka. Ovo znači da ima puno pravo uvida u spise, da može da fotokopira pojedina dokumenta. Od ovog pravila su izuzeti samo zapisnici sa vijećanja, nacrti rješenja, spisi koji su zvanično uvedeni kao povjerljivi i oni spisi čija transparentnost može imati negativan uticaj na lična prava nekog od učesnika u postupku.

Published in Stranica

Tagged under

Be the first to comment!

30. 9. 2015

Učešće javnosti

Drugi stub Arhuske konvencije je zasnovan na konceptu učešća javnosti i izveden je iz Principa 10 Rio Deklaracije: Pitanja životne sredine/okoliša se najbolje rješavaju uz učešće svih zainteresovanih građana na određenim nivoima.

Koji su minimalni uslovi/uvjeti za učešće javnosti?

Ukratko, Konvencija nameće sljedeće osnovne uslove/uvjete javnim institucijama vlasti:
- da informiše javnost o procesu učešća javnosti,
- da uzme komentare u obzir i o tome obavijesti podnosioca komentara.

Učešće zahtijeva informisanost. Stoga je vrlo važno da se javnosti obezbijede i učine dostupnim precizne, tačne i pravovremene informacije. Rokovi za učešće javnosti moraju biti predviđeni u najranijoj mogućoj fazi, od samog početka prve faze procesa, kada su sve opcije još uvijek otvorene, a prema unaprijed utvrđenim rasporedom. Konačno, javne vlasti moraju uzeti u obzir rezultate učešća javnosti u procesu donošenja konačne odluke. Javnost mora biti obaviještena o načinu u kojoj mjeri su rezultati učešća javnosti uzeti u obzir. Ako se javno mišljenje ne uzme u obzir prilikom donošenja odluka, vlasti moraju objasniti razloge za to.

Ko ima koristi od prava na učešće?

Svi zainteresovani građani mogu učestvovati u procesu konsultacija. Nevladine organizacije koje se bave pitanjima životne sredine/okoliša su de-facto uključene u ovu ciljnu grupu po Konvenciji (Član 2.5).

Koji su različiti tipovi odluka koje pokriva Konvencija?

Postoje četiri tipa odluka koji se tiču prava na učešće javnosti:

Izdavanje dozvola za određene aktivnosti ili instalacije
Ovaj česti oblik učešća javnosti se uglavnom provodio za izdavanje dozvola, kao što su okolinske/ekološke dozvole. To se primjenjuje kada se zahtijeva odobrenje za određene aktivnosti ili projekte koji proizlaze iz pojedinih sektora/djelatnosti za koje se smatra da sadrže visoko onečišćujuće tvari (hemijska industrija, energetika, otpad, itd.) ili mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu/okoliš. To omogućava javnosti da doprinese postupku donošenja odluka. Dva Člana Arhuske konvencije se bave ovim oblikom učešća javnosti:
Član 6. Konvencije osigurava sljedeće mjere:
· Informacije koje se odnose na izdavanje dozvola za ove aktivnosti ili projekti, moraju biti besplatno dostupni javnosti.
· Nadležne vlasti također moraju informisati javnost o odlukama i moraju ih opravdati.
· Žalbeni postupak je predviđen (Član 9,2 Konvencije).
Član 6. bis, uveden u Konvenciji u obliku izmjena i dopuna u maju 2005 godine, posebno se bavi pitanjem odobrenja vezanih za GMO (genetski modifikovani organizmi).
Razvoj planova i programa u oblasti životne sredine/okoliša
Član 7. Konvencije nudi javnosti mogućnost učešća u razvoju planova i programa. To se odnosi na alate uspostavljene od strane tijela javne organa nadležnog za organizaciju, u vremenu i prostoru, aktivnosti društva koje usko ili na daljinu utiču na životnu sredinu/okoliš ili životno okruženje. Na primjer: izrađeni planovi koji se odnose na prostorno planiranje ili strategiju zaštite životne sredine/okoliša u vezi, na primjer, borba protiv klimatskih promjena, upravljanja/gospodarenja otpadom, ili strategije za zaštitu prirode.
Razvoj politika životne sredine/okoliša
Konvencija preporučuje da javne vlasti omoguće javnosti da učestvuje u razvoju politike životne sredine/okoliša (Član 7).
Priprema i izrada zakonskih propisa.
U pripremi i izradi zakonskih propisa Konvencija prepoznaje ulogu javnosti. Član 8. daje na odgovornost javnim vlastima da sprovode potrebne aktivnosti za efektivno učešće javnosti. To se isto tako može odvijati preko predstavnika savjetodavnih tijela ili uključivanjem predstavnika udruženja koja se bave pitanjima životne sredine/okoliša u radne grupe za izradu politika.

Published in Stranica

Tagged under

Be the first to comment!

30. 9. 2015

Pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama je prvi stub Aarhuške konvencije. Kao takvo je direktno povezano sa demokratijom i transparentnošću javne administracije. Principi prvog stuba uspostavili su pravo da svaka osoba dobije zvanične informacije o životnoj sredini koje posjeduju javne institucije. S tim u vezi, nije potrebno posebno objašnjenje iz kojeg razloga se upućuje zahtjev za informacijama, kao što nije isključivo da podnosilac zahtjeva mora biti državljanin ili stanovnik Bosne i Hercegovine.

Šta se podrazumijeva pod "informacija o životnoj sredini"?

Izraz "informacija o životnoj sredini" podrazumijeva da javnost ima pravo zahtijevati informacije o:

stanju životne sredine i njegovih elemenata: vazduh, voda, zemljište, pejzaž, prirodne vrijednosti, itd.;
biodiverzitetu uključujući GMO;
faktorima kao što su određene supstance, energija, buka, zračenje, odlaganje ili pražnjenja, itd., koji će vjerovatno imati uticaj na životnu sredinu;
planovima, programima, sprovođenju politika, zakonodavstvu, privrednim analizama, itd.;
stanju ljudskog zdravlja, javnoj sigurnosti, uslovima života,
stanju kulturnih vrijednosti i izgrađenih struktura koje bi mogle imati ili imaju uticaj na stanje životne sredine.

Javnost može zahtijevati pismenu informaciju (dokumente), kao i vizuelne, audio ili elektronske podatke. U svakom slučaju, podaci moraju postojati u materijalnom obliku.

Koga trebate pitati?

Javnost može zahtijevati informacije od bilo koje javne institucije, drugim riječima od:

administrativnih tijela/službi (državnih, entitetskih, kantonalnih, lokalnih),
od bilo koje fizičke ili pravne osobe u javnoj upravi, posebno u odnosu na životnu sredinu,
ili institucije nadležne za pružanje javnih usluga koje se odnose na životnu sredinu pod kontrolom tijela koje je gore spomenuto.

Može li javna institucija odbiti da informiše javnost?

Javne institucije i vlasti mogu odbiti da informaciju učine javno dostupnom u određenim slučajevima koji su navedeni u Konvenciji. Interpretacija razloga odbijanja mora biti objašnjena veoma tačno i biti u vezi sa koristima javnog interesa. Nadalje, javne institucije i vlasti moraju objasniti zašto je zahtjev za pristup informacijama odbijen kako bi omogućili podnosiocu zahtjeva da podnese žalbu protiv takve odluke.

Published in Stranica

Tagged under

Be the first to comment!

30. 9. 2015

Arhuška konvencija

Aarhuska konvencija (Konvencija o dostupnosti informacija, učešću javnosti u odlučivanju i dostupnosti pravosuđa u pitanjima koja se tiču okoline) je međunarodni ugovor koji povezuje oblast zaštite okoliša i ljudskih prava. Aarhuska konvencija usvojena je na inicijativu Ekonomske komisije Ujedinjenih Nacija za Evropu (www.unece.org) na Četvrtoj ministarskoj konferenciji "Okoliš za Evropu" održanoj 25.8.1998. godine u gradu Aarhusu u Danskoj. Bosna i Hercegovina je tu konvenciju ratifikovala 15.9.2008. godine i time postala 42. zemlja članica potpisnica konvencije, čime se obavezala na njenu primjenu i izvještavanje o implementaciji. Suština Aarhuske konvencije se može opisati jednom rečenicom: "Svaka osoba ima pravo da bude informisana, da bude uključena u donošenje odluka i da ima pristup pravosuđu u pitanjima okoliša". Aarhuska konvencija se zasniva na tri stuba, odnosno pruža tri fundamentalna prava građanima i nevladinim organizacijama: Arhus

Pristup informacijama
Učešće javnosti u procesu donošenja odluka
Pristup pravosuđu

Naknadno je ovaj međunarodni dokument proširen na pitanja GMO (genetski modifikovanih organizama) i na informacije o emisijama i prenošenju polutanata.

Published in Stranica

Tagged under

Be the first to comment!

29. 9. 2015

Postanite član

Kako biste postali naš član, potrebno je da popunite pristupnicu: PDF ili MS Word DOC.

Published in Stranica

Tagged under

Be the first to comment!

29. 9. 2015

Partneri

Arnika Prag Češka Republika
Centar za razvoj i podršku Tuzla
Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti Energis Sarajevo
Udruženje za zaštitu flore i faune Lukavac
E grupa Zenica
Zelena akcija Zagreb Hrvatska
Univerzitet u Zenici Metalurški institut "Kemal Kapetanović" Zenica
Women in Europe for Common Future WECF Minhen Njemačka

Published in Stranica

Tagged under

partneri

Be the first to comment!

29. 9. 2015

Kontakti

Udruženje Eko-forum Zenica

Adresa:
Školska 10 (Metalurg City Centar)
72000 Zenica
Bosna i Hercegovina

Telefon/fax: (+387 32) 40 50 50

E-mail:	This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Kadić Azra	This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Lemeš Igda	This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Šišić Denis	This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Lemeš Samir	This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.