Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu: „Ne iznenađuje veliki broj prisutnih iz Bosne i Hercegovine. Područje koje je u potencijalnoj opasnosti od ovog skladište je većim dijelom na teritoriji BiH. Uprkos tome, uticaj na BiH uopšte nije obrađen. Međutim, ohrabrujuće je što sa svih nivoa vlasti u BiH, od opštinskih preko kantonalnih pa do entitetskih i od strane građana i organizacija civilnog društva dolazi jak signal da ova priča nije ni blizu gotovoj“.

Nakon što su stručnjaci Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost iz Hrvatske predstavili Nacrt, prisutna javnost je uputila svoja pitanja i kritike. Većina prisutnih je bila nezadovoljna procesom, smatrajući da su dovedeni pred svršen čin, budući da se u predstavljenoj dokumentaciji razmatra samo Trgovska gora kao makrolokacija za skladište radioaktivnog otpada, bez moguće druge lokacije ili scenarija.

Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske promjene: „Dio prezentacije se odnosio na sredstva za razvoj iz Evropske unije za koja bi se navodno lakše apliciralo uz sufinansiranje koje bi opština Dvor dobila za odlaganje radioaktivnog otpada. Ova sredstva su bila dostupna već godinama, a nisu iskorištena zbog drugih razloga. Koristiti tešku ekonomsku situaciju stanovništva kao argument za projekat koji može ugroziti poljoprivrednu proizvodnju kojom se većina bavi, je u najmanju ruku sramotno“.

Centar za životnu sredinu se protivi projektu skladištenja nuklearnog otpada u Trgovskoj gori zbog mogućeg uticaja na životnu sredinu i lokalne zajednice, te zahtjeva od svih nadležnih ozbiljne korake kako bi se zaštitili interesi građana i građanki sa obje strane Une. Posebno je važno da se javnost pravovremeno informiše i uključi u donošenje odluka, te da čitav proces bude transparentan, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini zbog čega će Centar za životnu sredinu kod nadležnih organa u Bosni i Hercegovini insistirati da se proces javne prezentacije i učešća javnosti pokrene i u našoj zemlji.