Mreža Aarhus centara u Bosni i Hercegovini pozdravlja jednoglasno usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode u Federaciji BiH, koje je jučer, 24. oktobra 2024., usvojeno u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Međutim, izražavamo ozbiljnu zabrinutost zbog nekih ključnih nedostataka u procesu i sadržaju samih izmjena.

Okrugli sto na temu „Doprinos organizacija civilnog društva u procesima zaštite prirode Bosne i Hercegovine“ kojem su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine koji su nadležnim institucijama podnijeli inicijative za zaštitu prirodu u svojim lokalnim zajednicama, upravljaju zaštićenim područjima ili doprinose na druge načine zaštiti i valorizaciji određenih područja održan je juče u Banjaluci.

Neophodno je pokrenuti inicijativu usvajanja Prostornog plana Federacije BiH, kao i posebnih prostornih planova za područja od posebne namjene, poput Trebevića, kako bi se zaustavila masovna urbanizacija i očuvalo ovo dragocjeno prirodno bogatstvo. Ovaj zaključak je iznesen na ekspertskoj radionici o unapređenju očuvanja prirode u Bosni i Hercegovini, koja je jučer održana u Kući Evrope u Sarajevu i okupila stručnjake iz Bosne i Hercegovine i Češke Republike.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o zaštiti prirode. Ovim zakonom unesene su novine u sistem zaštite prirode Republike Srpske, poput prihvatilišta, pravilnika kojim se propisuje lista invazivnih vrsta, kao i Savjeta korisnika zaštićenog područja i druge.

Biologer kamp, koji će okupiti stručnjake iz Hrvatske, Srbije, Češke i Bosne i Hercegovine održaće se od 31. maja do 5. juna na rijeci Rzav u Dobrunu, opština Višegrad, a njegovi rezultati će predstavljati ključni korak ka zaštiti prirodnih bogatstava područja Dobrun - Rzav, koja je i predviđeno prema Prostornom planu Republike Srpske. 

Danas je Međunarodni dan biodiverziteta, a tim povodom objavljujemo da je biodiverzitet Bosne i Hercegovine bogatiji za novu vrstu dnevnog leptira kojeg je registrovala grupa istraživača iz Srbije ( Miloš Popović i Iva Stojanović sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu) i BiH ( Dejan Kulijer iz Zemaljskog muzeja iz Sarajeva i Branislava Dukić iz Centra za životnu sredinu) tokom istraživanja faune dnevnih i noćnih leptira u okolini Dobruna i Rudog.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode zaštiti prirode potrebno je hitno usvojiti kako bi se zaustavila devastacija prirode, poruka je koju su danas ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu poslali predstavnici Resursnog Aarhus centra u BiH,  Centra za životnu sredinu  i Centra dr Stjepan Bolkay povodom Svjetskog dana planete Zemlje.

Zagađenje rijeke Sane koje se kontinuirano dešava već nekoliko sedmica u početku gornjeg toka na prostoru opština Mrkonjić Grad i Ribnik zabrinjava lokalno stanovništvo, a posljedice zagađenja su viljive desetinama kilometara nizvodno, čak i u opštinama Ključ i Sanski Most.

Predstavnici ekoloških udruženja mreže Eko BiH danas su održali prvi zajednički sastanak sa federalnom ministricom okoliša i turizma, gđom. Nasihom Pozder.  Sastanku su prisustvovali predstavnici udruženja Arhus Centar BiH, Eko Forum, Eko Akcija, Koalicija za zaštitu Rijeka BiH, Udruga Dinarica, Centar za ekologiju i energiju i Centar za životnu sredinu zajedno sa pomoćnicima ministarstva i ministricom.

Prezentacija rezultata istraživanja kanjona Prizrenac i pećine Mračaj koji pripadaju gornjem toku rijeke Sane održana je u Centru za posjetioce Pecka sa ciljem kreiranja studije zaštite koja će poslužiti za proglašenje ovog područja zaštićenim.

Područje gornjeg toka rijeke Sane i njenog kanjona Prizrenac ili Prizren-grad kako se još naziva, bi trebalo biti zaštićeno, poruka je okruglog stola koji je održan u petak 18. avgusta u Centru za posjetioce Pecka, a koji je organizovao Centar za životnu sredinu.  Sastanku su prisustvovali predstavnici opština Ribnik i Mrkonjić Grad,  predstavnici udruženja sa područja ovih opština, te i predstavnici Republičnkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Konferencija “Oslobodi rijeke 2022”  održana je u Sarajevu od 3. do 4. novembra 2022. godine. Na konferenciji je učestvovalo preko 70 ljudi – predstavnika civilnog društva, lokalnih zajednica i predstavnika institucija iz Bosne i Hercegovine i zemljama Zapadnog Balkana.

Deklaraciju «Opštine bez brana» danas je, nakon sastanka sa predstavnicima Centra za životnu sredinu, koji je članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH, potpisao i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, obavezavši se time da grad Banjaluka neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brana ili hidroelektrana na teritoriji ove opštine bez konsultacija sa građanima.

Dom naroda Parlamenta Federcije Bosne i Hercegovine, sa 33 glasa ZA, jedan suzdržan i bez glasova protiv, usvojio je Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji predviđa zabranu planiranja i izgradnje novih malih hidroelektrana u FBiH.

Građani Bosne i Hercegovine su povodom Dana planete Zemlje koji se obilježava 22. aprila pozvali predstavnike svojih lokalnih zajednica  na neophodnu zaštitu rijeka. U šest lokalnih zajednica širom zemlje, lokalno stanovništvo je pozvalo svoje načelnike i gradonačelnike da se pridruže inicijativi „Opštine bez brana“. Njeni potpisnici se obavezuju da neće odobravati izgradnju malih hidroelektrana na svojoj teritoriji bez konsultacija sa građanima. Takvo opredjeljenje može značajno smanjiti rizik od sukoba između vlasti i lokalnog stanovništva u budućnosti. Priključujući se inicijativi, predstavnici opština se obavezuju da će poštovati mišljenje građana i izražavaju poštovanje prema prirodnom naslijeđu Bosne i Hercegovine.

Predstavnici opštine Jajce potpisali su Deklaraciju „Opštine bez brana“ i time se ova opština obavezala da zaštiti rijeke na svojoj teritoriji od svake nove izgradnje hidroelektrana bez odobrenja  njihovih građana. Lokalna vlast je ovim potpisom iskazala jasnu političku volju da se stavi u službu zaštite sadašnjih i budućih generacija i njihovih prava na vodu i kvalitetan okoliš. Usvajanju deklaracije prethodilo je planiranje izgradnje dvije male hidroelektrane na rijeci Plivi, od kojih je jedna trebala biti izgrađena na lokaciji udaljenoj 300 metara od samog plivskog vodopada.

Borba aktivista, udruženja, organizacija i mještana čija su sela ugrožena planovima za izgradnju malih hidroelektrana (MHE) udruženih u Koaliciju za zaštitu rijeka obilježila je i 2020. godinu. U ovoj godini su ostvareni i značajni rezultati, pa se tako i povećao broj opština i gradova koji su se pridružili inicijativi Opštine bez brana i koji su potpisali istoimenu deklaraciju. Riječ je o zajedničkoj inicijativi ekoloških nevladinih organizacija i opština iniciranoj od strane Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.

Bjelorusija je progonila aktiviste za zaštitu okoliša i trebala bi zaustaviti s kršenjem ovog međunarodnog prava. Sedmi sastanak zemalja potpisnica (1) Aarhuske konvencije (2) potvrdio je izvještaj o istrazi svog Komiteta za usklađivanje (3), (4). Štoviše, usvojen je novi mehanizam za brzu reakciju, za pomoć ljudima u mogućim budućim slučajevima (5). Ženevska deklaracija (6) poziva države da ne ograničavaju građanske slobode što je posljednjih godina postalo sve češće u cijelom UNECE regionu (7), između ostalog i dobro zamaskirano mjerama u borbi protiv pandemije Kovid-19 (8), (9).

Veći broj zemalja se ne pridržava dogovorenih odredbi međunarodne Aarhusske konvencije o ekološkoj demokratiji (1). Dok se postsovjetske i zapadnobalkanske države bore sa provedbom zakona, neke članice EU nastavljaju sa slabljenjem prethodno postavljenih standarda (2). Evaluacija se temelji na izvještajima iz sjene koje su objavile nevladine organizacije povodom sedmog sastanka potpisnica Konvencije (3). Delegati koji predstavljaju zemlje potpisnice okupljaju se na kvadrijenalu u Ženevi, u Švicarskoj (4).

Dok se proces urbanizacije u evropskim zemljama nastavlja, kvalitet života u urbanim područjima i održivost prostornog planiranja postaju krucijalna tema. Sukob između privatnih i javnih interesa tipičan je prije svega za veće gradove – identična borba za javne prostore i pristupačno stanovanje vodi se u Pragu, Beogradu i Kijevu. Povodom dvadesetogodišnjice Aarhuske konvencije (1), (2), nevladine organizacije skreću pažnju na neodrživost davanja prioriteta interesima investitora i graditelja, te pozivaju vlade da efikasnije brane pravo na život u zdravom okruženju (3).

Hoće li ekološki aktivisti dobiti efikasnu zaštitu od pretnji i progona? Ovo je jedna od glavnih tačaka predstojećeg programa sastanka strana potpisnica Arhuske konvencije (1) u Ženevi (2), (3). Predstavnici evropskih država Ekonomske komisije UN za Evropu glasaće o uspostavljanju novog takozvanog ubrzanog mehanizma reakcija (4). Nedavni slučajevi iz Bjelorusije, ali i iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine ili čak i iz zemalja EU pokazuju da se branitelji lokalnih zajednica često suočavaju sa ozbiljnim pretnjama (5) i postojeći međunarodni mehanizmi su prespori ili neuspješni. COVID-19 je čak i pogoršao situaciju jer su neke vlade zloupotrebljavale mere protiv pandemije ograničenjem ljudskih prava.

Pitate se kako da uspješno zaštitite naše rijeke? Da li biste voljeli da naučite i pokušate planirati lokalnu kampanju? Da li trebate savjete za dobijanje naučnih podataka i argumenata za spas slobodnih rijeka? I da li biste željeli da upoznate superheroje koji se bore protiv brana širom svijeta? Sve ovo i mnogo više biće ponuđeno polaznicima Ljetnje škole “Oslobodite rijeke” 2021 koja će se održati u Livnu od 2. do 5. septembra. 

Big Jump - Evropski dan kupanja u rijekama (1) - organizuje se širom Evrope kako bi se pokazao odnos ljudi prema rijekama i jezerima. Cilj inicijative je skretanje pažnje i izgradnja podrške naporima za zaštitu i obnavljanje evropskih slatkih voda. Javnim pozivom, Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, Centar za životnu sredinu i češka nevladina organizacija Arnika zahtijevaju od bosanskohercegovačkih vlada da izmijene zakone o koncesijama kako bi spriječile izgradnju štetnih hidroelektrana. Ovom prilikom pozivaju široku javnost da se pridruži i zajedno 10. jula skoče u lokalne rijeke kako bi ojačali glas koji poziva na bolju zaštitu rijeka.

Srđan Mandić, načelnik Općine Centar Sarajevo jučer je potpisao Deklaraciju “Općine bez brana” čime se obavezao da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brana ili hidroelektrana na teritoriji ove općine bez konsultacija sa građanima.

Zrak u Bosni i Hercegovini spada u najzagađenije u Evropi (1) a 2020. godine BiH je bila na 10. mjestu na svijetu po zagađenju PM2,5 (2). Uprkos tome, građani i dalje teško mogu znati ko je za to odgovoran. Iako su državne institucije od 2003. godine bile obavezne prikupljati i objavljivati ​​podatke o zagađenju, do sada nisu bile u mogućnosti uspostaviti adekvatan sistem. Nevladine organizacije Arnika (Češka) i Eko forum Zenica (Bosna i Hercegovina) objavile su listu najvećih zagađivača za 2018. godinu (3) na osnovu dostupnih podataka. Te organizacije  pozivaju institucije da osiguraju pristup informacijama o svim velikim industrijskim zagađivačima.  

Listu najvećih zagađivača u Bosni i Hercegovini možete pronaći na https://eko.ba/baza-zagadivaca

Maida Bilal iz Ekološkog udruženja „Bistro“ vodila je grupu "hrabrih žena" iz Kruščice, koje su 503 dana i noći blokirale prilazni put za gradilište štetnih brana na rijeci Kruščica. Zahvaljujući njihovoj posvjećenosti i nakon što ih je pretukla policija, sud je donio presudu u njihovu korist i u decembru 2018. godine poništio je dozvole za gradnju. Danas su aktivizam i predanost u borbi za zaštitu životne sredine/okoliša doneli Bosni i Hercegovini prvu Goldmanovu nagradu za zaštitu životne sredine/okoliša.

„Izmjeniti zakone o koncesijama!“ poziv nevladinih organizacija javnim organima vlasti Bosne i Hercegovine. Koncesije, dozvole za korištenje javnih dobara za privatni biznis, trebale bi biti ishodovane u javnom interesu. Kako je prikazano u nedavnoj analizi nevladinih organizacija Arnika i Koalicije za zaštitu rijeka, ovo nije slučaj u Bosni i Hercegovini, gdje vlasti izdaju koncesije za štetne projekte malih hidroelektrana koje narušavaju prirodu i prava lokalne zajednice, dok se građani ništa ne pitaju. U velikom broju slučajeva javno neodobravanje rezultiralo je skupovima i sukobima. Svaka osoba može da podrži inicijativu pridruživanjem javnom pozivu. 

Deklaraciju «Opštine bez brana» juče je, nakon sastanka sa predstavnicima Koalicije za zaštitu rijeka BiH, potpisao i Stjepan Dujo, načelnik Novog Travnika, obavezavši se da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brana ili hidroelektrana na teritoriji ove opštine bez konsultacija sa građanima.

Predstavnici Centra za životnu sredinu učestvovali su na Ekološkom ustanku koji se održao u subotu, 10. aprila u Beogradu, u organizaciji više ekoloških udruženja iz Srbije. Na taj način su željeli iskazati solidarnost sa svim borcima i borkinjama za životnu sredinu u čitavom regionu.

Uzimanje uzoraka iz zagađene rijeke Neretve, pokretanje informativne kampanje o negativnim uticajima malih hidroelektrana (MHE) koje su planirane na rijeci Neretvici, istraživanje eko sistema rijeke Doljanke ili izrada originalne bojanke koja obuhvata ljepotu predjela oko rijeke Bjelave, neke su od aktivnosti lokalnih inicijativa koje će kroz program malih grantova biti finansijski podržane od strane češkog Ministarstva spoljnih poslova.

Za manje od mjesec dana, pet građanskih inicijativa iz Bosne i Hercegovine očistili su rijeke i riječne obale od smeća na šest lokacija. Organizatori čišćenja rijeka 2020 su zajedno sa volonterima prikupili kilograme plastike i drugog otpada. “Srećni smo da pomognemo sa čišćenjem naše prirode, ali ne bismo to trebali radili kada bi ljudi odlagali smeće na mjesta koja su za to predviđena”, poručili su učesnici. 

Deklaraciju «Opštine bez brana» danas je, nakon sastanka sa predstavnicima Koalicije za zaštitu rijeka BiH, potpisao i Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, obavezavši se da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brana ili hidroelektrana na teritoriji ove opštine bez konsultacija sa građanima.

Mijenjanje zakona u korist investitora, iznenadno odobravanje kontroverznih projekata, bespravna gradnja hidroelektrana, ilegalna sječa ili progon aktivista. Ovo su neki od slučajeva ubrzanog potkopavanja ljudskih prava i uništavanja životne sredine tokom izolacije izazvanog globalnom pandemijom COVID-19. Češka nevladina organizacija Arnika i njeni partneri iz regiona objavili su novu studiju Uništavanje životne sredine u vrijeme koronavirusa koja pokriva 15 slučajeva kršenja ekološke pravde.

Izgradnja novih brana i malih hidroelektrana, zagađenje vode, neodgovarajuće upravljanje rijekama i drugi načini oštećenja vodotoka i dalje opterećuju životnu sredinu, kao i lokalne zajednice širom Bosne i Hercegovine. Da bi podržali lokalne građanske inicijative koje pokušavaju riješiti probleme na rijekama na regionalnom nivou, češka nevladina organizacija Arnika, Koalicija za zaštitu rijeka BiH i Centar za životnu sredinu uz finansijsku podršku Programa za promocije tranzicije Češke Republike pokreće Program malih grantova.

Deklaraciju «Opštine bez brana» danas je potpisao i Vedran Markotić, vršilac dužnosti gradonačelnika Ljubuškog, obavezavši se da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brane ili hidroelektrane na teritoriji ove opštine bez konsultacija sa građanima. Grad Ljubuški prva je jedinica lokalne samouprave na području Federacije BiH potpisnica Deklaracije „Opštine bez brana“ i treća u BiH.

Nakon opštine Sokolac Deklaraciju «Opštine bez brana» potpisao je i Ljubiša Ćosić, načelnik Opštine Istočno Novo Sarajevo, obavezavši se da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brane ili hidroelektrane na njihovoj teritoriji bez konsultacija sa građanima.

U okviru inicijative koja je pokrenuta od strane Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, Milovan Bjelica, načelnik opštine Sokolac juče je potpisao Deklaraciju «Opštine bez brana», čime je Sokolac postao prva opština u BiH koja se obavezala da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brane ili hidroelektrane na njihovoj teritoriji bez konsultacija sa građanima.

U nedjelju 12. jula širom Bosne i Hercegovine će se održati na desetine događaja na rijekama kako bi se plivanjem u njima slavila njihova ljepota i upozorilo na prijetnje sa kojima se suočavaju izgradnjom sve većeg broja hidrocentrala. Pridruživši se internacionalnoj inicijativi Big Jump (Veliki Skok), Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine želi ukazati na devastaciju prirodnih resursa.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na cijeloj teritoriji FBiH. Ovim zaključkom se daje rok Vladi FBiH od tri mjeseca da izvrši analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu što će omogućiti provođenje ove zabrane u praksi. 

“Neretvica je, kao i sve naše rijeke, naša svetinja koju vam nikada nećemo dati! Investitori neka ne dolaze, jer proći neće”, poručili su mještani doline Neretvice koji su, zajedno sa predstavnicima Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine i brojnih drugih udruženja, rano jutros blokirali prolaz preko mosta na ovoj rijeci u mjestu Parsovići u opštini Konjic.  

Na 222.-oj, redovnoj sjednici, održanoj 12.maja 2020., Vlada Federacije BiH je Zaključkom usvojila informaciju Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOiT), koja se odnosi na problem ekspazivne izgradnje malih hidroelektrana u BiH. Ovim Zaključkom, Vlada FBiH je uvažila  preporuke i zaključke navedene u Deklaraciji o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, a koju su pripremile nevladine organizacije iz BiH i zemalja okruženja 28. novembra 2019., tokom održane Međunarodne konferencije uz finansijsku podršku Evropske unije, Programa za promociju tranzicije Češke Republike, Global Greengrants fonda i Heinrich Böll fondacije.

Zajedno sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus centrom iz Sarajeva, Udruženje za zaštitu okoline ”Zeleni Neretva” iz Konjica spremilo je tužbe protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kojim se obnavljaju okolinske dozvole za izgradnju planiranih hidroelektrana “Srijanski most” i “Gorovnik ušće” planiranih na rijeci Neretvici.

Centar za životnu sredinu i Arnika, češka organizacija za zaštitu životne sredine, pokrenuli su novi portal Eko-Infotabla koji bi trebao da nadomjesti nepostojanje sveobuhvatne online informativne oglasne ploče o životnoj sredini u Bosni i Hercegovine.

Bugarska i Rumunija ne planiraju da sprovedu fazno napuštanje lignita u proizvodnji energije uprkos činjenici da gubici termoelektrana na lignit koštaju poreske obveznike u ovim zemljama nekoliko stotina miliona evra godišnje kroz subvencije kojima se podržava njihov rad. Zbog ovako visokih plaćanja koja su neophodna da bi se obezbjedio nastavak njihovog rada, sa odlaganjem faznog napuštanja lignita rastu i ekonomski gubici nastali radom ovih termoelektrana.

Uprkos mjerama zabrane okupljanja, lokalno stanovništvo u Foči jutros je počelo sa blokadom izgradnje malih hidroelektrana (MHE) Bjelava i Mala Bjelava, a pridružili su im se i predstavnici Koalicije za zaštitu rijeka BiH.  Na blokadi se okupilo više od dvadeset mještana koji su spriječili radnike da priđu mašinama i nastave sa nelegalnim radovima.

Nelegalnu izgradnju ovih MHE, firma “Srbinjeputevi” d.o.o. iz Foče počelo je u situaciji kada je kretanje građana ograničeno, javna okupljanja zabranjena i inspekcijski nadzor otežan, što je izazvalo revolt lokalnog stanovništa.

Vanredna situacija izazvana pandemijom COVID-19 u Bosni i Hercegovini, zaustavila je  društveni život, ali ne i uništavanje prirodnih dobara radi koristoljublja i bogaćenja pojedinaca  eksploatacijom prirode. Tako se gradnja malih hidroelektrana čak intenzivira i to na netaknutim planinskim rijekama poput Bjelave, Vrhovinske rijeke i gornjeg toka Prače, pri čemu je postojanje neophodnih dozvola u najmanju ruku upitno, a legalnost gradnje u domenu pretpostavki.

Zagađen vazduh povećava rizik od respiratornih problema koji mogu biti fatalni po pacijente zaražene koronavirusom.

Kompanija Airvisual objavila je izvještaj o kvalitetu zraka za 2019. godinu, na osnovu izmjerenih koncentracija prašine PM2.5. Podaci su prikupljeni sa zvaničnih mjernih stanica hidrometeoroloških zavoda svih zemalja i sa senzora AirVisual. Detaljan pregled izvještaja za 2019. godinu dostupan je na njihovoj web stranici www.iqair.com.

Odluka Ministarstva zaštite okoliša i energetike Hrvatske da se na lokaciji bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac na Trgovskoj gori u Općini Dvor ipak zbrinjava nuklearni otpad je poražavajuća i za svaku osudu te tim povodom zahtjevamo hitnu reakciju od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, poručuju ekolozi okupljeni u Eko BiH mrežu.

Centar za životnu sredinu podnio je tužbu protiv Rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kojim se zaključuje da investitor izgradnje male hidroelektrane Hotovlje, “Delaso” d.o.o. Teslić, na Vrhovinskoj rijeci u opštini Kalinovik nije obavezan da sprovede procjenu o uticaju na životnu sredinu.

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju koju je izazvao koronavirus (COVID-19), a koja će nesumnjivo ostaviti ekonomske posljedice, Centar za životnu sredinu, po uzoru na susjedne zemlje, predlaže hitno provođenje mjera suspenzije isplate premije povlaštenim proizvođačima, odnosno obaveze građana na plaćanje naknade za obnovljive izvore energije (0IE) putem mjesečnih računa za električnu energiju.

Povodom 14. marta, Svjetskog dana akcije za rijeke, Koalicija za zaštitu rijeka BiH, pozivajući se na Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, od nadležnih organa na svim nivoima vlasti zahtijeva da se odmah ukinu javni podsticaji za proizvodnju energije iz malih hidroelektrana (MHE).

Tri stotine zanimljivih crteža ujedinjenih u mozaik, a na temu zaštite i očuvanja rijeka kao prirodnih blaga, simbolično je izloženo pored rijeke Bune, na mjestima gdje su planirane gradnje mini hidrocentrala Buna 1 i Buna 2, javlja Anadolu Agency (AA). Organizator je Koalicija udruženja za zaštitu i očuvanje rijeka Bosne i Hercegovine, a povod je bio 14. mart – Svjetski dan rijeka. Mozaik je prema riječima organizatora bio planiran u Sarajevu na lokaciji Vilsonovo šetalište, međutim na koncu je prebačen na jug zbog mjera uvedenih usljed opasnosti od korona virusa. Koalicija inače okuplja više od 30 udruženja koja brinu o bh. rijekama.

Učesnici međunarodne konferencije za rijeke su zajedno sa ostalim ekološkim organizacijama Zapadnog Balkana i evropskih zemalja usvojili zajedničku Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana. Potpisnici zahtijevaju moratorij na izgradnju hidroelektrana sve dok vlade ne osiguraju zaštitu životne sredine i lokalnih zajednica te poštivanje zakona, zakonodavstva EU-a i međunarodnih konvencija.

Međunarodna konferencija “‘Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka Zapadnog Balkana i njihovih ljudi” koju organizuju nevladine organizacije Arnika (Češka), Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i WWF Adria, a finansiraju Evropska unija, “Transition” program Češke Republike, Global Greengrants Fund i fondacija Heinrich Böll, će se održati u hotelu Grand u Sarajevu od 27. do 29. novembra.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH poziva nadležne agencije, ustanove, ministarstva i eksperte bioloških i hidroloških nauka da se što hitnije posvete rješavanju problema ekološki prihvatljivog protoka u BiH, provedu neophodna istraživanja i analize, te izrade Pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku koji će biti primjenjiv. Ovo je poruka koju su aktivisti Koalicije za zaštitu rijeka BiH poslali sa mirnog okupljanja koje je održano danas na Trgu oslobođenja u Sarajevu povodom Svjetskog dana rijeka koji se obilježava poslednje nedjelje u septembru.

Ekološki prihvatljiv protok uveliko zavisi od hidroloških uslova, kvaliteta i količine vode, tradicionalnih načina upotrebe vode, pa čak i od pravne kulture jedne zemlje, tako da ne postoji univerzalni propis koji ga definiše. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka donesen je u Federaciji BiH, ali se ne vrši redovni monitoring njegove implementacije. Republika Srpska još nema ovakav Pravilnik, a odbačena je i inicijativa Centra za životnu sredinu i češke organizacije za zaštitu životne sredine Arnika i  prijedlog metodologije za njegovu izradu. Inicijativu je odbacilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS sa obrazloženjem da nedostaje potvrda dobijena istraživanjem. Nevladine organizacije svakako ne mogu obaviti ova istraživanja, već je to u opisu djelatnosti Javne ustanove „Vode Srpske“. Međutim, do danas, ova istraživanja nisu obavljena, niti je pokrenuta inicijativa za donošenjem Pravilnika kojim će se definisati oblast ekološki privatljivog protoka.

Uprkos veoma zagađenom zraku u Bosni i Hercegovini, podaci o nivou zagađenja samo su djelimično dostupni javnosti. Organi vlasti ne ispunjavaju svoje međunarodne obveze, ne provode domaće zakone niti objavljuju transparentan registar najvećih zagađivača. Građani stoga ne znaju ko ih i koliko zaista truje i potrebna poboljšanja ne mogu se efikasno provesti.

ArcelorMittal Zenica, Termoelektrana Tuzla i hemijska industrija u Lukavcu. To su bili glavni krivci za industrijsko zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini posljednjih godina. Međutim, prema nedavnoj analizi, podaci koje su dostavili zagađivači puni su grešaka i javnost nema pristup potpunim informacijama o njihovom utjecaju na okoliš. Također, nekoliko možda čak i gorih zagađivača sakrivaju podatke o emisijama od javnosti [1]. Nisu dostupni ni podaci iz jednog dijela države gdje se također nalaze značajni zagađivači, kao što su termoelektrane Gacko, Stanari i Ugljevik. Stručnjaci pozivaju institucije da ratificiraju Protokol o PRTR-u i provedbu važećih zakona.

"Sana mora da se hitno zaštiti", poruka je koju je poslalo preko stotinu učesnika izleta za zaštitu ove rijeke, a koji je organizovala Koalicija za Sanu. Na ovogodišnjem izletu naglasak je stavljen na inicijativu da se izvori rijeke Sane, zajedno sa ponorom Mračaj i kanjonom rijeke Sane ispod Prizren Grada, stave pod zaštitu.

Okružni sud Banja Luka je 13. maja 2019. godine donio presudu kojom se uvažava tužba Aarhus centra u BiH protiv Rješenja o obnovljenoj ekološkoj dozvoli za hidroelektranu „Buk Bijela“ na rijeci Drini koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske prihvatilo je inicijative za pokretanje postupka proglašenja zaštićenih područja na rijeci Sani koje je Centar za životnu sredinu podnio u januaru 2019. godine. Riječ je o dvije inicijative koje se odnose na proglašenje zaštićenog područja “izvora rijeke Sane sa ponorom Mračaj” i “zaštićenog područja kanjona Prizren Grad”.

Zbog izgradnje velikog broja hidroelektrana na našim rijekama, postoji opasnost da ostanemo bez naših najvećih prirodnih vrijednosti. Voda i rjeke Bosne i Hercegovine su zajedničko dobro nas i generacija koje dolaze. Međutim, prema njima se vlasti odnose isključivo kao sredstvu za brzo bogaćenje moćnih pojedinaca. Šteta koju pri tome čine i prirodi i društvu je trajna i nenadoknadiva, upozorava Koalicija za rijeke BiH povodom 14. marta, Međunarodnog dana akcije za rijeke.

Koalicija za Sanu putem Centra za životnu sredinu je pokrenula inicijativu da se izvori rijeke Sane zajedno sa ponorom Mračaj i kanjonom rijeke Sane ispod Prizren Grada stave pod zaštitu, uprkos izgrađenoj hidroelektrani „Medna“.

Prijedlog odluke o usvajanju Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” usvojen je po skraćenom postupku na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 29. januara, te je kao takav pred poslanicima na Drugoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja je počela juče.

Odlukom Evropskog suda za ljudska prava u Starsbourgu, Italija je 24. januara 2019. proglašena krivom zato što nije zaštitila pravo na privatni život niti je pružila djelotvoran pravni lijek svojim građanima koji su pogođeni ekstremnim nivoima zagađenja uzrokovanim aktivnostima željezare ILVA u gradu Taranto. Sud odlukom traži od Italije da što prije provede sve potrebne mjere kako bi se osigurala zaštita okoliša i zdravlja stanovništva (1). Alarmantna naučna studija pokazala je da djeca koja žive u
područjima izloženim riziku od zagađenja imaju 54% veću vjerovatnoću da će razviti rak u odnosu na regionalni prosjek (2). Udruženje Eko forum Zenica se već deset godina bori sa sličnim problemom – prekomjernim zagađenjem koje je nastalo nakon privatizacije željezare u Zenici. Nakon neuspjeha pred domaćim pravosuđem (3, 4), a ohrabreni ovom presudom protiv Italije, odlučili su pokrenuti apelaciju protiv Bosne i Hercegovine.

Kantonalni sud u Novom Travniku uvažio je tužbe mještana Kruščice protiv urbanističkih saglasnosti i građevinskih dozvola za dvije planirane male hidroelektrane.

Ekološke organizacije nastavit će se boriti protiv izgradnje malih hidroelektrana na rijekama Balkana, zaključak je sastanka ekoloških organizacija iz cijele regije koji je proteklog vikenda održan u Banjaluci.

Uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za mHE u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko četiri miliona KM, zaključak je analize ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine koju je na zahtjev Centra za životnu sredinu uradio mr. sc. Damir Miljević.

Grad Banjaluka nije prihvatio inicijativu resornog ministarstva za izgradnju hidroelektrane Krupa na Vrbasa, saopštio je danas gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić na sastanku sa predstavnicima Koalicije za Vrbas. Predstavnici Koalicije koju čini 36 udruženja iz Banjaluke pozdravili su ovakav stav grada i istakli da će nastaviti pratiti planove za izgradnju hidroelektrane Krupa.

“Ne damo našu rijeku!“ poruka je sa mirnog okupljanja mještana Kruščice i predstavnika Koalicije za zaštitu rijeka BiH održanog danas ispred kantonalnih institucija u Travniku povodom nelegalne gradnje mini hidroelektrana (mHE) na rijeci Kruščici.

U Jablanici je danas u subotu 10.11.2018. godine održan protestni skup građana Jablanice i Udruženja iz Fojnice, Kruščice, Konjica, Sarajeva, Banjaluke i Mostara udruženih u Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine koji su pružili podršku građanima Jablanice za očuvanje rijeke Doljanke uz slogan „ZAJEDNO ZA DOLJANKU“!

Grupa aktivista iz Bosne i Hercegovine tokom ove sedmice boraviće u Češkoj gdje će se upoznati sa lokalnim aktivistima i slučajevima vezanim za zaštitu rijeka, sa ciljem podrške inicijativama zaštite životne sredine na Balkanu. Rijeke širom Južne Evrope ugrožene su rastućom ekspanzijom hidroelektrana te će petodnevna studijska posjeta uključiti obilazak i upoznavanje sa uspiješnim kampanjama poput onih koje su vođene za rijeke Oslava i Bečva, te kampanjama koje još traju, kao što je regulacija rijeke Elbe.

U sklopu Balkan River Tour 3 kajakaši iz Balkan River Defence tima, na čelu sa Rok Rozmanom i kajakašima iz Banjaluke su prošli dionicu rijekom Vrbas od Bijelog Buka do „Vrbas kampa“ u Rekavicama gdje je održana i konferencija za medije.

Sarajevo je od 27. do 29. septembra postalo centar evropskih zaštitara rijeka i boraca protiv hidroelektrana. Oko 250 ljudi iz preko 30 zemalja diskutovalo je o tome kako zaustaviti uništenje evropskih rijeka od izgradnje hidroelektrana, kako zaštiti posljednje slobodne riječne dragulje i kako obnoviti one koji su već uništeni.

U današnjem izdanju Dnevnog Avaza nalaze se razglednice koje sadrže QR kod putem kojeg građani Srednjobosanskog kantona mogu poslati otvoreno pismo Salkanu Merdžaniću, ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstvasa zahtjevom da raskine ugovore o koncesiji za male hidroelektrane Kruščica 1 i Kruščica 2 na rijeci Kruščici.

Mještani Kruščice danas su ponovo spriječili investitora da uđe sa mašinama u korito rijeke Kruščice i počne sa izgradnjom hidroelektrane Kruščica 1. Oko 200 mještana i njihovih komšija iz okolnih mjesta blokiralo je prolaz mašinama, i time su uspijeli sačuvati rijeku za koju se bore već godinu dana.

Ekološki prihvatljiv protok, koji je jedno od gorućih pitanja od velike važnosti za održivo korištenje i upravljanje rijekama, neophodno je urediti na način da se u obzir uzmu klimatske promjene, specifičnosti vodnih režima i korištenja voda u različitim sezonskim aspektima, kao i postojeću vodnu infrastrukturu na rijekama u BiH.

Savjet mjesne zajednice Krupa na Vrbasu juče se zvanično izjasnio protiv planirane gradnje hidroelektrane “Krupa” na rijeci Vrbas sa četiri od ukupno sedam glasova. Ovu odluku pozdravili su predstavnici Koalicije za zaštitu rijeke Vrbas koji su zajedno sa mještanima Krupe čekali kraj sjednice ispred mjesne zajednice. Oni su podsjetili da su sjednici prethodile konsultacije održane prošle sedmice, a tokom kojih je samo jedan član mjesne zajednice podržao projekat HE Krupa.

Planirani projekat izgradnje male hidroelektrane (MHE) Kotor Varoš instalisane snage od 1.8 MW i MHE Kruševo Brdo čija je izgradnja već u toku na rijeci Vrbanji u Kotor Varoši, mogu imati negativne posljedice ne samo poživotnu sredinu, već i na kvalitet života mještana u ovoj opštini. Istovremeno, treća MHE – Grabovačka rijeka izgrađena na istoimenoj pritoci rijeke Vrbanje, koja trenutno radi, ostavlja skoro suho korito ove pritoke rijeke Vrbanje. Zbog smanjenog prirodnog vodostaja, ova MHE ne proizvodi u periodu juli-septembar, a sada koristi maksimalno vodu za minimalnu proizvodnju što dovodi do gotovo potpunog iscrpljivanja ove rijeke.

Savjet mjesne zajednice Krupa na Vrbasu se danas izjašnjavao po pitanju planirane hidroelektrane “Krupa” na rijeci Vrbas, te su se sa šest od sedam glasova izjasnili protiv ovog projekta. Ovakvo opredjeljenje je rezultat velikog otpora ove mjesne zajednice najavljenoj izgradnji hidroelektrane.

Hidroelektrana Medna ubija Sanu 

Danas nadležnim institucijama šaljemo poruku da se izvori kao srce rijeke Sane trebaju zaštiti i proglasiti spomenikom prirode, uprkos sramotno izgrađenoj hidroelektrani „Medna“ koja će biti zapamćena kao jedan od najvećih promašaja i zločina nad prirodom i ljudima, poruka je Koalicije za Sanu nakon obilaska izvora povodom Svjetskog dana životne sredine i Dana rijeke Sane.

Na Dan planete Zemlje Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine je održala radni sastanak u Banjoj Luci. Sastanak se održao kako bi se istakla važnost očuvanja bosanskohercegovačkih rijeka. Planirana izgradnja više od 300 hidroelektrana koje prijete da unište naše vode.

Centar za životnu sredinu je povodom Međunarodnog dana migratornih vrsta riba, koji se obilježava 21. aprila, organizovao prezentaciju studije „Ugrožene vrste riba Balkana – distribucija i prijetnje zbog razvoja hidroenergije“. Podaci ove studije govore da 113 ugroženih vrsta riba živi u rijekama između Slovenije i Grčke i da je njihova brojnost ovdje veća nego bilo gdje u Evropi.

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine organizovala je akciju povodom obilježavanja Međunarodnog dana akcije za rijeke na obalama Vrbasa, Željeznice, Drine, Orlje i Kruščice sa istom porukom, da rijeke moraju ostati netaknute.

Koalicija za Sanu povodom puštanja u rad hidroelektrane Medna ukazuje na to da je došao početak kraja jedne od najpitkijih i najčišćih rijeka naše zemlje, jedne rijeke čije ime znači zdravlje.

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hecegovine je u Banjoj Luci predstavila aktivnosti koje su obilježile ovu godinu i planove za 2018. godinu na polju zaštite rijeka i borbe protiv izgradnje hidroelektrana.

Centar za životnu sredinu se nakon više od 10 godina ponovo protivi izgradnji hidroelektrana na Vrbasu. Zajedno sa mještanima iz mjesnih zajednica Krupa na Vrbasu i Krmine prisustvovali smo uviđaju na licu mjesta u predmetu izrade urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju hidroelektrane „Krupa“. Kod Krminskog mosta 30.11.2017. godine u 11 časova, u Krupi na Vrbasu, okupilo se oko 20 mještana, nekoliko novinarskih ekipa, predstavnika izrađivača UT uslova i investitora.  Okupljeni su se odazvali na poziv da se uviđaj završi u prostorijama Mjesne zajednice Krupa na Vrbasu gdje je izrađivač urbanističko-tehničkih uslova kratko predstavio zadatak.

Ljepotu koju je priroda svojim ciklusom vijekovima stvarala čovjek može da uništi ili da sačuva. U Bosni i Hercegovini godinama unazad se rijeke, močvare, jezera, šume, zelene površine i itd. besramno uništavaju u korist profita nekolicine. U ovom tekstu zadržaćemo se na hidroelektranama i rijekama. Riječima je nemoguće opisati ljepotu Neretve i njenih pritoka, ali je moguće objasniti važnost održavanja cjelovitog ekosistema i koliko je i najmanje narušavanje pogubno.

Autor: Impuls

Izgradnja mini hidrocentrala na bosanskohercegovačkim rijekama odavno je prestala biti ekološki i postala veoma ozbiljan politički, ekonomski i socijalni problem. Razmjere posljedica izgradnje svih planiranih mini hidrocentrala teško je predvidjeti, ali na osnovu promjena koje se već sada dešavaju možemo bez pretjerivanja reći da će biti katastrofalne.

Autor: Impuls

Ekološki aktivizam otvorio je ženama mogućnost djelovanja i na drugim frontovima, učestvovanje u donošenju važnih odluka za njihovu sredinu direktnim uključenjem u rad mjesne zajednice. 

Autor: Impuls

Predstavnici Centra za životnu sredinu su učestvovali na javnoj raspravi na Nacrt Prostornog plana opštine Derventa do 2033. godine i javnoj raspravi na Nacrt Izvještaja o strateškoj procjeni na životnu sredinu Prostornog plana opštine Derventa na kojima je bio prisutan samo jedan građanin mimo predstavnika Centra za životnu sredinu.

Prvo te ignorišu, onda ti se smiju, onda te biju, a onda ti pobijediš.
Mahatma Gandi

Autor: Impuls

Da je voda izvor života svi znamo, ali se rijetko pitamo šta to zaista znači. A trebali bismo, jer ono što se dešava sa prirodnim bogatstvima u Bosni i Hercegovini, posebno njenim rijekama, može se bez pretjerivanja nazvati atakom na život.

BUDVA – Vlade 46 zemalja su zabrinute zbog sve češćeg uznemiravanja ekoloških aktivista na globalnom nivou. Tokom sastanka strаnaka UNECEove Arhuske konvencije (2), a prema Budvanskoj deklaraciji (1) sa sastanka stranaka  zahtjevalo se od političara da osiguraju zaštitu aktivista, zviždača i nevladinih organizacija. Članovi su takođe osudili Vladu Bjelorusije zbog nedavnog maltretiranja aktivista koji se bore protiv izgradnje nuklearnih elektrana. Radi omogućavanja što veće transparentnosti nedavno je pokrenuta internet stranica www.stop-persecution.org koja prikuplja dokaze o zlostavljaljuu aktivista u zemaljama Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza (3).

BUDVA/SARAJEVO - Veliki broj zemalja ne uspijeva da se pridržava dogovorenih odredbi međunarodne Arhuske konvencije o ekološkoj demokratiji (1). Dok se post-sovjetske i države zapadnog Balkana bore za sprovođenja zakona, neke članice EU su oslabile prethodno postavljene standarde. Ovo je zaključak zasnovan na izvještajima iz sjene koje su objavile nevladine organizacije. Delegati koji predstavljaju zemlje potpisnice ove sedmice su se okupili u Budvi, Crna Gora, na sastanku stranaka koji se održava svake treće godine (2).

PRAG / MINSK - Novi projekt pokrenut od nevladinih organizacija iz Češke i Bjelorusije (1) ima za cilj borbu protiv opasno rastućih statistika progona aktivista. Web stranica stop-persecution.org prikuplja neispričane priče o ugnjetavanju  i nasilju iz svih evropskih i post-sovjetskih zemalja. Žrtve ili svjedoci mogu podijeliti svoje slučajeve. Pitanje progona biće predmet rasprava iduće sedmice na međunarodnoj konferenciji - Sastanak stranaka Arhuske konvencije u Crnoj Gori (2).

Jutros, u cik zore je u naselju Kruščica kod Viteza specijalna policija na silu rastjerala demonstrante od kojih je nekoliko završilo sa ozbiljnim povredama. Demonstranti nisu pružali otpor niti su provocirali, ali bez obzira na to policija je reagovala fizičkim uklanjanjem demonstranata te na taj način obezbijedila prolaz građevinskim mašinama preko mosta. Nakon uklanjanja demonstranata, mnogi su privedeni i nad njima se provodi kriminalistička obrada a dosta njih se obratilo u ambulantu radi liječničke pomoći.