FOTO: Majda Slámová
Na rijeci Ugar trenutno su izgrađene dvije mini hidrocentrale, mHE Zapeće i mHE Novakovići. Prošle godine, počela je izgradnja još jedne male centrale mHE Oštrac koja je u neposrednoj blizini strojare MHE „Korićanske stijene“ čija je izgradnja tada već bila u toku. Jedna od druge su udaljene manje od stotinu metara.
Krajem septembra prošle godine, u mjestu Dobretići počinje izgradnja mHE Oštrac. Početak radova počinje tri dana prije isteka roka o zabrani gradnje malih hidrocentrala na području cijele BiH. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH 23. juna usvojio je Zaključak o zabrani izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH. Zakoni još uvijek nisu izmijenjeni.
Dozvolu za gradnju mini hidrocentrale Oštrac dobila je firma VNT čiji je vlasnik bio Vlado Ramjak koji je prodao ovu firmu njemačkom državljaninu Mattiasu Helmut Neutzelu, odnosno njemačkoj kompaniji ENEACON. Izvođač radova je firma Eskimo S2.
Odmah nakon početka gradnje članovi iz Sportskog ribolovnog društva Travnik najavljuju mirne proteste kojima žele izraziti neslaganje s odlikom izgradnje ove centrale. Međutim, iz Policijske stanice Travnik dobijaju rješenje o zabrani okupljanja.
U novembru 2020. godine, Čuvari rijeka - predstavnici brojnih organizacija iz Bosne i Hercegovine, organizovali su pres-konferenciju, koja je održana na lokalitetu Tisac kraj rijeke Ugar na Vlašiću. Ovim su ukazali javnosti na štetnost uništavanja rijeka i pozvali su nadležne vlasti da adekvatno zaštite priorodne resurse.
Aktivisti nisu odustali ni 2021. godine. Uz poruku ”Budi mudar, spasi Ugar” mještani i ekolozi okupljeni oko neformalne grupe građana koji žele spriječiti gradnju mHE na Ugru, ovog su ljeta svakodnevno skupljali potpise građana za peticiju za zakonsku zaštitu rijeke. Aktivisti koji su uspjeli prikupiti 2.605 potpisa su se angažovali da ukažu Opštinskom vijeću Travnika, kao i široj javnosti, na hitnu potrebu mijenjanja Prostornog plana SBK-a u smislu brisanja novih malih hidrocentrala.
Iako investitor za mHE Oštrac posjeduje građevinsku, urbanističku i ekološku dozvolu, na temelju kojih se izvode radovi, način ishodovanja dozvola je pravno upitan, te su pokrenuti sudski postupci protiv sve tri dozvole pred Vrhovnim sudom FBiH. Ribolovno društvo iz Travnika, koje posjeduje ugovor o korištenju rijeke Ugar u svrhu sportskog ribolovstva, nije bilo uključeno u procese ishodovanja pomenutih dozvola, a sto je bilo nužno s obzirom na to da je u pitanju zainteresovano lice. I dok sudski sporovi traju dugo, gradnja centrale se ne prekida, još je u toku. Za sada je napravljen vodozahvat, cjevovod i uveliko se radi na realizaciji postrojenja.
MHE Korićanske stijene sada je u fazi početka puštanja u rad.
Četiri elektrane na jednoj rijeci je previše i potpuno je izvjestan negativni kumulativni uticaj na rijeci Ugar. Već nakon izgradnje prve mini centrale vodostaj rijeke je bio tri puta manji, a rijeka je tada već bila djelimično izmještena iz svog korita. O ekosistemu rijeke ne treba ni govoriti, bilo kakav manji uticaj, a posebno ovolikih razmjera, negativno utiče na mikro – klimu i na biljni i životinjski svijet koji tu više ne postoji na način na koji je postojao. Čak i okolina rijeke nije više ista, bujnu floru zamijenio je šljunak i beton.
“Ugar je sada na biološkom minimum. Podnožna sela Vlašića nemaju vodu. Turističko naselje Babanovac se svake godine sve više širi, i potreba za vodom je veća” kazao je ovo za Eko.ba Indir Melić, aktivista neformalne grupe građana Travnik, naglašavajući da je kompletno devastiran biljni i životinjski svijet rijeke, a riblji fond uništen.
Ono što zabrinjava aktiviste za rijeku Ugar je plan izgradnje još jedne mini hidrocentrale Babanovac čiji vodozahvat bi bio na državnom zemljištu.
Izgradnja mali hidrocentrala je unosan biznis za pojedince, čije bogatstvo pomažu nadležne vlasti. Finansijsko-politički klanovi nauštrb rijeka Bosna i Hercegovine prihodovali su milione maraka.
MHE Zapeće i Novakovići, čiji investitor je kompanija Interenergo, banjalučke podružnica EHE, koja je podružnica austrijske kompanije Kelag, dozvole je dobila od institucija Republike Srpske. Obje centrale se nalaze na entitetskoj granici i dozvole su morale biti izdate na državnom nivou, što se nije dogodilo. Interenergo je vlasnik i MHE Medna na rijeci Sani. Prihod EHE Banja Luka (u vlasništvu Interenerga) u 2020. je 3,6 miliona KM. Prosječan broj radnika – četiri. Ispostava u Sarajevu - Interenergo d.o.o. Sarajevo prošle godine imala je ukupan prihod od blizu 36 miliona KM. Prosječan broj zaposlenih - jedan. (Podaci sa portala akta.ba).
