Pioniri industrije čelika su vjerovali da nisu mogli naći bolje mjesto za izgradnju Željezare. Rijeka Bosna sa dovoljno tehnološke i rashladne vode; rudnici željezne rude i krečnjaka u blizini. Njihova odluka pokazala se veoma pogrešnom jer duboka zenička dolina djeluje kao lonac koji u sebi zadržava sav dim i prašinu iz dimnjaka. Borba građana za svježi zrak nije lagana jer se suprotstavljaju globalnom proizvođaču čelika u vlasništvu jednog od najbogatijih ljudi na svijetu. On posjeduje 30 tvornica u Europi i 33 u ostatku svijeta i njegovo bogatstvo je veće od budžeta svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini zajedno.
Korporacija ArcelorMittal je došao došla 2004. godine s namjerom da se ponovo pokrene integralna proizvodnja čelika u Zenici u privatiziranoj željezari koja je bila oštećena i zatvorena tijekom rata. Mali dio građana dobio je nazad svoja radna mjesta ali su zato svi doživjeli ekstremne nivoe zagađenja zraka već 2008. godine, čim je integralna proizvodnja ponovo pokrenuta. Doktori, inženjeri, profesori i drugi šokirani gra- đani osnovali su Eko forum Zenica – najutjecajniju ekološku organizaciju u gradu. Organizovali su demonstracijePrikupljali su informacije i počeli učestvovati u službenim pregovorima i postupcima odlučivanja. Korporacija je morala pribaviti 13 novih okolišnih dozvola i razviti plan aktivnosti za zaštitu okoliša. ArcelorMittal je obećao je da će do 2012. godine njegova tvornica u Zenici slijediti najbolje tehnike za za- štitu okoliša i standarde EU. Građani su aktivno učestvovali i slali primjedbe na sve dokumente koji su bili u javnim raspravama održanim 2009. godine.
Iako je kompanija bila dužna pribaviti potrebne dozvole do kraja 2008. godine, Federalno ministarstvo okoliša, iznenađeno brojem komentara i dubinom kontroverzi, produžilo je rok do 2011. godine. Dakle, željezara je dobila nekoliko godina proizvodnje bez pribavljenih okolišnih dozvola, ispuštajući tone prašine i hemikalija iz svojih pogona. Inspekcija za zaštitu okoliša nije mogla kazniti zagađiva- ča, jer nije bilo obavezujućih ograničenja napisanih na papiru. Fatalni nivo zagađenja prisilio je ljude na ponovne demonstracije. Više od 10 hiljada građana okupilo se u centru grada i marširalo do sjedišta kompanije ArcelorMittal u decembru 2012. godine. Zahtijevali su poštovanje istih pravila koja se primjenjuju u zemljama Europske unije, kao što je korporacija prvobitno obećala.
Slabiji zakon, više zagađenja
Željezara kao i sam grad nalaze se u dubokoj dolini rijeke Bosne. U nepovoljnim klimatskim uvjetima, sav dim iz dimnjaka tvornice pokriva ulice. Za vrijeme temperaturnih inverzija, uobičajeni nivoi koncentracija čestica prašine u zeničkom zraku su i do 30 puta veće veći nego u centru Londona, čime je ugroženo zdravlje građana. Pravilnici i zakoni za zaštitu okoliša i zdravlja variraju od zemlje do zemlje, kao i obaveze i ponašanje kompanije ArcelorMittal. Nivoi zagađenja okoliša zabilježeni u Bosni i Hercegovini sigurno ne bi bili prihvatljivi u Belgiji ili Njemačkoj.
Zakočene dozvole
U decembru 2014. godine, 5 od 9 okolišnih dozvola za ArcelorMittal su istekle, ali vlast nije poduzela nikakve mjere. Ministarstvo za okoliš nije pokrenulo novi postupak izdavanja dozvola; Inspekcija nije izrekla nikakve kazne. Eko forum i koordinacija mjesnih zajednica su stoga podnijeli i krivične prijave protiv kompanije zbog zagađenja okoliša, ali i protiv zvaničnika zbog nepostupanja po službenoj dužnosti. Ministarstvo za okoliš je krajem 2015. godine obnovilo okolišnu dozvolu samo za jedan pogon, ali je ta dozvola postala predmet sudskog spora, jer u postupak obnove nije bila uključena javnost. Početkom 2016. godine, kada su istekle i sve preostale dozvole, kompanija je podnijela zahtjev za izdavanje nove dozvole za sve pogone zajedno. U ocjenu zahtjeva Ministarstvo je ovaj puta ipak uključilo i predstavnike grada i Eko foruma. počelo je polako izdavati nove okolišne dozvole tek 2015. godine, a Eko Forum Zenica je ponovo učestvovao u tom postupku. Pored toga, pokrenuo je i pitanje krivične odgovornosti zvaničnika zbog nepostupanja po služ- benoj dužnosti. I neke žrtve zagađenja su podnijele krivične prijave. Iako je ArcelorMittal u Zenici daleko od standarda EU, odluka građana da vode bitke na pravnim poljima daje nadu da će se čelično nebo iznad Zenice uskoro razvedriti.
Masovni protesti učinili su tragično zagađenje u Zenici međunarodno vidljivim. Budući da su državne vlasti već godinama nemarne, mještani su odlučili kombinirati privatne tužbe žrtava zagađenja, krivične prijave protiv državnih službenika, te se aktivno uključiti u sve postupke odlučivanja. Obimne pravne radnje mogle bi prisiliti tako moćnu kompaniju da počne voditi brigu o utjecaju svog poslovanja na okoliš.
"Primjećujemo evidentan porast respiratornih i kardiovaskularnih bolesti na našem području, ali hronični uticaj samog zagađenja je mnogo opasniji. I fenomen akumulacije igra svoju ulogu, kada se teški metali, dioksini i druge štetne hemikalije trajno pohrane u ljudsko tijelo i polako nas truju. Budući da stalno udišemo prljav zrak, pojavljuju se degenerativne promjene i maligne bolesti. To jasno znači da ćemo ove teške bolesti od kojih patimo, prenijeti budućim generacijama. Borba za okoliš je borba za naše zdravlje.“
Harun Drljević, ljekar, Eko forum Zenica
