Komentare i prijedloge je poslalo desetak NVO, kao što je to bio slučaj i prethodnih ciklusa konsultacija po pitanju ovog Nacrta. Najveći broj njih se odnosio na preciznije definisanje pojmova, proces informisanja i učešća javnosti , pravne zaštite, povećanja kaznenih odredbi i drugih pitanja koja su bila u manjoj ili većoj mjeri neadekvatno definisana.

"Analizom odredbi Nacrta Zakona o zaštiti okoliša i njihovom uporedbom sa Arhuskom konvencijom, se moglo uvidjeti da je pohvalan iskorak predlagača Nacrta Zakona, da se detaljnije i u predviđenom smjeru reguliše ova oblast, ali se moglo zaključiti da su neophodne dodatne izmjene odredbi Nacrta Zakona kako bi se ova oblast regulisala na najbolji mogući način" ističe Nina Krešljevaković stručna saradnica za pravna pitanja u udruženju Aarhus centar u BiH.

"U Nacrtu još uvijek postoje sporne odredbe koje se tiču istraživačkih aktivnosti ili testiranja novih proizvoda i procesa za koje ovaj Nacrt ne predviđa obavezu izdavanje okolinske dozvole. Istraživanja naftnih i plinskih resursa su jedne od najprljavijih tehnologija u svijetu, koje direktno utiču na lokalne zajednice i uništavaju prirodne resurse (vodu, tlo, šume). Smatramo da po pitanju istraživačkih aktivnosti procjena uticaja na okoliš i okolišna dozvola trebaju biti obavezne kojima se moraju definisati konkretne mjere na očuvanju okoliša od mogućeg zagađenja ili havarija" - izjavio je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Federalna Ministrica turizma i okoliša Edita Đapo je, kao što je to i obećala predstavnicima NVO na sastanku koji je inicirala ambasada SAD u BiH, objavila nacrt Zakona na internet stranici Ministarstva i dala rok od 14 dana za slanje komentara. Proces su inicirale NVO zbog važnosti i potrebe da se ovim Zakonom što bolje uredi sektor okoliša u Federaciji BiH.

Više informacija: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.