Ovo je zaključeno nakon što je Centar za životnu sredinu obišao ove lokacije u sklopu svojih  redovnih aktivnosti.

Lokacija planirane MHE Kotor Varoš se nalazi na samom ulazu u grad Kotor Varoš iznad vodozahvata na koji bi ova hidroelektrana mogla imati štetan uticaj. Pored štetnih uticaja na životnu sredinu i uticaja na kvalitet i kvantitet vode za piće Kotor Varošana, evidentno je da se na predviđenoj lokaciji nalaze velike količine šljunka i sedimenta koji rijeka Vrbanja nosi sa sobom. Vrbanja je brza i jaka rijeka u periodu obilnijih padavina, a 2014. godine je pokazala i dokazala svoju moć. Ovaj projekat itekako može imati negativne posljedice ne samo na životnu sredinu i kvalitet života mještana Kotor Varoši, već i nizvodnih Čelinca i Banjaluke, a to je samo jedan od pet hidroenergetskih objekata koji se planiraju na teritroiji opštine Kotor Varoš i za koje su izdate sve dozvole.

Predstavnici Centra su na lokalitetu Kruševo Brdo zatekli građevinske mašine kako polažu cijevi za istoimenu MHE, ali su bili i svjedoci da priroda vraća udarac tako što se sve vrijeme zemlja urušavala i nije dozvoljavala završetak radova. Brana ove hidroelektrane nalaziće se tek nekoliko stotina metara nizvodno od ispusta MHE Divič koji, pored proizvodnje električne energije, vodu koristi za proizvodnju kalifornijske pastrmke.

Primjetili smo da je uzvodno od ispusta ove MHE protok u koritu Vrbanje ispod svakog minimuma i onda smo shvatili da se zapravo radi o dva vodozahvata. Prvi koji se nalazi nekoliko kilometara uzvodno u blizini izvora Vrbanje i drugi nekoliko desetina metara od mašinskog dijela ove MHE. Taj vodozahvat je namijenjen za ribnjak, ali ono što je primjetno da je ovaj vodozahvat pokupio minimum preostalog protoka od prethodnog  vodozahvata što potvrđuje neophodnost hitnog donošenja pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku-, istakli su u Centru za životnu sredinu.

Sliv rijeke Vrbanje je pod velikim pritiskom i navalom za izgradnjom malih hidroelektrana, a lokalno stanovništvo o tome ne zna ništa ili vrlo malo, a niko ih ne uključuje u donošenje odluka. Ista situacija je i sa lokalnom upravom, koja takođe ne raspolaže sa dovoljnom količinom informacija, jer postupke vodi Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Zbog ovakvog odnosa vlasti te nepostojanja javno dostupnih podataka i nedostatka stručnih kadrova, lokalna samouprava u ovim postupcima nije u mogućnosti da dostavi kvalitetne primjedbe i mišljenje, već samo one koje se mogu povezati sa zdravom logikom.

No, jasno je da logika nije najčešće razlog zbog kojeg bi investitori odustali, a nadležni obustavili postupak davanja dozvola za hidroenergetske projekte. To nas vodi ka zaključku da nemamo istu logiku niti iste interese. Zbog dobrobiti ne samo životne sredine i rijeka na teritoriji opštine Kotor Varoš, već i stanovništva nizvodno, neophodno je tražiti da se lokalna vlast i stanovnici aktivnije uključe u donošenje odluka kada je riječ o izgradnji malih hidroelektrana-, zaključak je Centra za životnu sredinu.