Aktivisti prema riječima Roberta Oroza iz Ekološko-humanitarne organizacije Gotuša iz Fojnice svakodnevno razmjenjuju iskustva, pomažući na različiti načine jedni drugima, a sve s samo s jednim ciljem - da se očuvaju rijeke. Primarni zadatak, ističe, je borba protiv izgradnje mini hidrocentrala. “Radimo i na ukidanju subvencija i poticaja na obnovljive izvore energije za male hidroelektrane. Zahtijevamo moratorij na izgradnju svih hidroelektrana u našoj zemlji, kao i preispitivanje dosadašnjih koncesija, dozvola i ostale dokumentacije za gradnju. Mini hidrocentrale bez sumnje donose više štete nego koristi. Korist imaju pojedinci, dok štete trpimo svi. Brojna naučna istraživanja potvrđuju ovo što sam kazao. Ekonomske studije potvrđuju da računima za električnu energiju i sami plaćamo određene iznose za obnovljive izvore, koji na koncu dolaze do investitora. Na taj način nažalost svi pomažemo uništavanje rijeka“, rekao je Oroz. Podsjetio je i da značajan broj vlasnika malih hidrocentrala u BiH dolazi iz drugih država – najčešće Austrije, Slovenije i Švicarske. “Ispada da svojim novcem plaćamo strane okupatore koji ponovo našim novcem okupiraju naša prirodna blaga“, istakao je Oroz.

Ilustratorica i dizajnerica Vanja Lazić napominje da je u početku ideja bila ukazati na globalni problem gradnje mini hidrocentrala. U fokusu nisu bili individualni slučajevi, a sam projekat je, kaže, uključivao oslikavanje tri stotine platana za simbolično tri stotine planiranih mini hidrocentrala. “Većinu su oslikali ljudi iz zajednica u BiH koji su se borili za svoje rijeke ili podržavali i podržavaju borbu za slobodu rijeka. Akcija je inicijalno trebala biti vrsta art protesta i okupljanja protiv mini hidrocentrala te se održati u Sarajevu, međutim zbog opasnosti od korona virusa opredijelili smo se za jednu od najljepših rijeka u BiH. Dakle, nešto lijepo i dobro i u teškim vremenima“, istakla je Lazić. Četrnaestog martovskog dana svake godine širom svijeta obilježava se Dan rijeka – dan u kojem se ukazuje na važnost rijeka i borbe za njihovu zaštitu. Čistoća rijeka u BiH nije na zavidnom nivou, a podizanje svijesti mladih i svih građana najbolje se radi kroz ekološke sekcije u školama. Ovog puta, nažalost, vanredna situacija u zemlji učinila je svoje.