Ovim projektima protivi se i lokalno stanovništvo, koje je u utorak spriječilo postavljanje informativne table o početku radova na Neretvici.
Federalno ministarstvo izdalo je “obnovljene okolinske dozvole” investitoru JP Elektroprivreda BiH za navedena postrojenja, te u oba postupka onemogućilo učešće javnosti u donošenju ovih rješenja, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti okoliša FBiH.
”Kontrukcija ’obnovljena okolinska dozvola’ je nepoznata u Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, sljedstveno čemu nije propisana ni procedura za donošenje takve dozvole, zbog čega tužitelji smatraju da je federalno ministarstvo prekršilo načelo zakonitosti, a kojim je obavezano da donosi upravne akte koji imaju uporište u zakonu, drugom propisu i općem aktu”, istakla je Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra u BiH. Dodala je da je zbog navedenih propusta javnog organa, Aarhus centar pokrenuo i inicijativu za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti kod Federalnog tužilaštva.
Amir Variščić, predsjednik udruženja ”Zeleni Neretva” iz Konjica, potvrdio je da će obje tužbe biti brzo uložene uz podršku cijele lokalne zajednice.
”Udruženje ‘Zeleni Neretva’ je još 2010. godine, prilikom izdavanja prve okolinske dozvole, podnio federalnom ministarstvu „Primjedbe na Studiju uticaja na okoliš male hidroelektrane u slivu rijeke Neretvice“ i time u postupku vezanom za ovaj predmet stekao status zainteresiranog subjekta. No bez obzira na tu činjenicu, ministarstvo o novom postupku nije obavijestilo ni nas kao lokalno udruženje, niti lokalno stanovništvo, od kojih je pojedinim licima imovina direktno ugrožena predmetnim projektima”, rekao je Variščić.
Centar za životnu sredinu je također uložio i tužbu protiv rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kojim se nosilac projekta “MHE Marvel“ d.o.o. Kalinovik oslobađa od obaveze da sprovode procjenu uticaja i pribavi novu Studiju uticaja na životnu sredinu za projekat HES „Gornja Neretva“ Faza I.
Naime, prvom fazom ovog projekta je planirana izgradnja tri male hidroelektrane, ”Grebenac Ušće”, „Mjedenik“ i ”Igaščica” na rijekama Neretva i Igaščica, u opštini Gacko. Za izgradnju je isto Ministarstvo prije osam godina ovom investitoru naložilo da izradi Studiju uticaja, koja je u međuvremenu prestala da važi, te je investitor bio dužan da pribavi novu. Međutim, ovo Ministarstvo je osam godina poslije, odlučilo da ipak nema potrebe za izradom takve Studije.
Kako navode iz Arhus centra, ovim je Ministarstvo premašilo svoja ovlaštenja i djeluje izvan okvira pozitivnih pravnih propisa, tim prije što je u okviru HES “Gornja Neretva”, pored tri navedene MHE u prvoj fazi, u drugoj fazi planirana izgradnja još dodatna četiri postrojenja (MHE Grebenac-Krupac, MHE Trnovica, MHE Plačikus i HE Uloški buk). Samim tim, ozbiljan kumulativni štetni uticaj je potpuno izvjestan, a time i pobijano rješenje Ministarstva nezakonito.
“Obzirom na ukupnu instalisanu snagu smatramo da nije legitimno za očekivati ni da će postrojenja predviđena u prvoj fazi imati zanemariv uticaj na životnu sredinu. Mišljenja smo da je za ista neophodno izraditi novu studiju uticaja koja će procijeniti kumulativni štetni uticaj na zakonom zaštićene vrijednosti, odnosno uopšte dopustivost da se planirana izgradnja objekata realizuje na ovom području”, naveo je Redžib Skomorac, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
