„Veliko je zadovoljstvo što međunarodna zajednica cijeni borbu žena Kruščice kao priču koju treba ispričati i širiti“, kaže Zuzana Vachunova iz češke nevladine organizacije Arnika, koja je 2017. godine pronašla žene iz Kruščice i počela ih podržavati. „Međutim, u cijeloj Bosni i Hercegovini postoji jedan broj sličnih zajednica koje se i dalje bore da spasu svoje rijeke od štetnih investicija. Nadam se da će im ova nagrada uliti hrabrost i dati snagu da nastave i da će i ostale ugrožene rijeke biti spašene", dodala je Vachunova.

Bum u izgradnji hidroelektrana predstavlja ozbiljnu prijetnju za rijeke cijelog zapadnog Balkana, što često rezultira javnim okupljanjima i demonstracijama. Priča o Kruščici je tipičan slučaj donošenja odluka o izgradnji brana iza leđa lokalne zajednice. Ljudi su za to saznali tik pred dolazak bagera. Sumnja se da će slabo pripremljeni projekti uništiti krajolik, naškoditi lokalnoj poljoprivredi i potencijalu za turizam, te oduzeti stanovništvu izvor vode za piće.

Borba stanovnika Kruščice protiv planiranih malih hidroelektrana započela je u avgustu 2017. godine pred sam početak gradnje, organizovanjem mirnih okupljanja i kontinuiranim patroliranjem uz rijeku 503 dana i noći. Dana 24. avgusta, grupu žena koje su demonstrirale i sedele na mostu na rijeci napala je specijalna interventna policijska jedinica, što je slučaj medijaliziralo i učinilo ga poznatim.

Ono što se dogodilo u Kruščici nije bio prvi slučaj blokade hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. 2009. godine stanovnici Fojnice na obalama rijeke Željeznice aktivno su se borili protiv izgradnje dvije hidroelektrane s neregularnim dozvolama tako što su blokirali mašineriju na licu mjesta čitavih nevjerojatnih 325 dana.  Fizičke blokade se nastavljaju sve do danas, poput rijeke Neretvice, gdje se u ponedjeljak 14. juna 2021. godine okupilo više stotina mještana kako bi blokiralo mjesto početka izgradnje hidroelektrana na rijeci Neretvici.