Podignite ruku da zaštitite ekološke aktiviste! Nevladina organizacija poziva vlade

Hoće li ekološki aktivisti dobiti efikasnu zaštitu od pretnji i progona? Ovo je jedna od glavnih tačaka predstojećeg programa sastanka strana potpisnica Arhuske konvencije (1) u Ženevi (2), (3). Predstavnici evropskih država Ekonomske komisije UN za Evropu glasaće o uspostavljanju novog takozvanog ubrzanog mehanizma reakcija (4). Nedavni slučajevi iz Bjelorusije, ali i iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine ili čak i iz zemalja EU pokazuju da se branitelji lokalnih zajednica često suočavaju sa ozbiljnim pretnjama (5) i postojeći međunarodni mehanizmi su prespori ili neuspješni. COVID-19 je čak i pogoršao situaciju jer su neke vlade zloupotrebljavale mere protiv pandemije ograničenjem ljudskih prava.

13. 10. 2021
Transparent "Nisu nas pitali" ispred tvornice Astravec u Bjelorusiji. Transparent "Nisu nas pitali" ispred tvornice Astravec u Bjelorusiji.

Prezentacije sa pratećeg događaja o progonu branitelja životne sredine: 

„Tokom 2020. godine, je nekoliko rukovodilaca Ecohome bilo iz fiktivnih razloga uhapšeno. Obično su učestvovali u neovlašćenim demonstracijama, iako su tada ovi ljudi bili na potpuno drugčijim mestima. Oduzeti su im računari i telefoni. Kasnije, u Julu 2021, dvadeset šest ekoloških nevladinih organizacija je nasilno likvidirano, njihove kancelarije su zapečaćene, a članovi pretresani“, objašnjava Sergej Magonov, advokat  nedavno zabranjene vodeće beloruske ekološke nevladine organizacije Ecohome (6), (7). „Aktivisti su pod izuzetnim pritiskom da traže pravdu na sudovima u našoj zemlji, to nemá nikakvog smisla. Istovremeno, pokretanje postojećih međunarodnih mehanizama traje mesecima ili godinama“, dodaje Magonov.

Godina 2020. pokazala je najveći broj ubijenih zaštitnika životne sredine; 227 ljudi širom sveta (8). Iako je većina njih bila u Latinskoj Americi, ubistva su se dogodila 2019 takođe u Kazahstanu i Rumuniji. Globalna pandemija praćena ograničenjima građanske slobode kao rezultat mera protiv koronavirusa ubrzala je negativne trendove - nedavni izveštaj skreće pažnju na 15 slučajeva u kojima su počinjena kršenja prava na životnu sredinu u Evropi, na Kavkazu i u centralnoj Aziji (9).

„Arhuska konvencija slavi svoju dvadesetu godišnjicu. U vreme potpisivanja, mnogi su se nadali sigurnom prostoru proširenja i prava na život u zdravom okruženju, koje će se vremenom produbiti. Nažalost, danas ne živimo otvoreniji i pošteniji svet - naprotiv, područje slobode se u mnogim zemljama smanjuje“, kaže Martin Skalsky, predsednik nevladine organizacije Arnika sa sedištem u Českoj Republici. „Slučajevi iz našeg regiona pokazuju da Arhuska konvencija treba da nastavi da bude inspiracija i garant osnovnih prava. Hitno treba poboljšati mehanizam za zaštitu aktivista od nepravednog progona“, dodaje Skalský.

Sastanak predstavnika država Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu održava se u Ženevi od 18 do 22. Oktobra, gde će se procenjivati zadnje četiri godine i odlučiće se o daljim koracima, da bi se podržala ekološka demokratija u regionu. Očekuje se da će mehanizam brze reakcije biti najznačajnije poboljšanje.


Napomene i detalji:

(1) Arhuska konvencija, nadimka Konvencija o demokratiji životne sredine, stupila je na snagu 30. Oktobra 2001. Njegove potpisnice su zemlje Evrope i bivšeg Sovjetskog Saveza i Evropska unija kao ugovorna strana. Nedavno je Gvineja Bisao postala prva stranka iz Afrike. Na osnovu primera iz Arhusa zemlje Latinske Amerike nedavno su usvojile sličnu Escazus konvenciju. Arhuska konvencija garantuje pravo na informacije o životnoj sredini, učešće javnosti u donošenju odluka, pristup pravdi i zaštitu zaštitnika životne sredine od progona. Više o Arhuskoj konvenciji: 

(2) Sedmi sastanak ugovornica Arhuske konvencije - zvanična veb stranica: 

(3) Prezentacija prateće akcije nevladinih organizacija na progon zaštitnika životne sredine:  

(4) Uspostavljanje novog Mehanizma brzog reagovanja usvojeno je na šestom sastanku Strana Arhuske konvencije (Crna Gora, 2017.). Od tada je predlog pripremljen za odluku država: 

(5) Slučajevi progona ekoloških aktivista u Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu:

(6) Nakon političke opozicije i medija, bjeloruski diktator zatvara nevladinu organizaciju: 

(7) Postupak likvidacije nevladinih organizacija Ecohome: 

(8) Zaštita ekoloških aktivista se približava. Vlade pregovaraju o novom međunarodnom mehanizmu: 

(9) Uništavanje životne sredine tokom koronavirusa: nova studija otkriva slučajeve iz Evrope, Kavkaza i Srednje Evrope: