Prezentacije sa propratnog događaja o održivom razvoju gradova: https://english.arnika.org/events/environmental-democracy-sustainable-spatial-planning
„Gubitak zelenih i javnih površina i prijetnja historijskom naslijeđu zbog ogromnog povećanja privatnog razvoja šteti prije svega gradovima centralne i istočne Evrope i bivšeg Sovjetskog Saveza. Propisi u regionu uglavnom nemaju jačinu, a provedba zakona je gora. Deregulirano stambeno tržište izaziva visoku potražnju u nekretninama, koje se kupuju kao investicija, te tako za stanovnike s nižim prihodima postaju nepristupačne i otežavaju rešavanje pitanja stanovanja. Uprkos objavama, lokalne vlasti nisu u mogućnosti da osiguraju društvenu i ekološku održivost gradova, dok nedostatak učešća javnosti produbljuje krizu“, kaže Vaclav Orcigr iz udruženja „Arnika“, nevladina organizacije sa sjedištem u Pragu.
Glavni grad Češke nije bio u mogućnosti odobriti novi prostorni plan od 2008. Trinaest godina stanovnici se protive odobrenju dokumenta koji bi po njihovom mišljenju stavio grad na milost i nemilost investitora. Međutim, zbog nedostatka propisa, komercijalne zgrade niču iz godine u godinu. U proteklih pet godina se cijena stanovanja skoro udvostručila (4).
Beograd se suočava sa sličnim izazovima. „Fiksacija Vlade Srbije na kapitalne investicije prouzrokovala je pojavu građevinskih projekata po celom gradu. Istraživanje javnog mnjenja (5) pokazuje da se više od 50% Beograđana slaže da se grad razvija prema privatnim interesima moćnika. Stanovanje oko 70% stanovnika Beograda trebalo bi da, zbog njihove socijalne i ekonomske situacije, podrži država. Međutim, samo je manje od 1% objekata za stanovanje javno. Istovremeno, samo 5% stanovništva u Srbiji kupuje nekretnine, dok 84% stanovnika stanovanje plaća u gotovini. To je zastrašujuće“, kaže Iva Čukić iz nevladinog udruženja „Ministarstvo Prostora“ iz Srbije.
Početkom oktobra su stanovnici Kijeva organizovali najveći javni protest za bolju sredinu u posljednjih nekoliko godina. Marš za Kijev (6) zahtevao je prestanak ilegalnih građevina, efikasan javni prijevoz, nezavisna okružna vijeća, čist zrak i vodu, te odobrenje prostornog plana.
„Pokazatelj kvaliteta života rangira Kijev na 173. mjesto od ukupno 231 grada (5). Jedan od razloga za ovako loš rejting je nedovoljan broj zelenih površina i ubrzan razvoj grada. Situacija je pogoršana velikim gužvama u saobraćaju i pretjeranim zagađenjem zraka. Iznenađujućih 94% stanovnika je protiv uništavanja zelenih površina radi novih trgovačkih centara ili stambenih kompleksa jer shvataju važnost ostrva za hlađenje (6)“, objašnjava Yegor Firsov, lider nevladine organizacije za životnu sredinu i jedan od govornika na Maršu za Kijev.
Predstavnici država UNECE sastaju se u Ženevi od 18. do 22. oktobra kako bi ocijenili posljednji period od 4 godine i odlučili o daljnjim koracima u promicanju ekološke demokratije u regionu. Tema ovogodišnje konferencije je održivi razvoj gradova.
Bilješke i detalji:
(1) Aarhuska konvencija, poznatija kao Konvencija o ekološkoj demokratiji, stupila je na snagu 30. oktobra 2001. godine. Potpisale su je zemlje Evrope, bivšeg Sovjetskog Saveza i Evropske unije, kao ugovorna strana. Nedavno je Gvineja Bisao postala prva potpisnica iz Afrike. Na osnovu primjera iz Aarhusa, zemlje Latinske Amerike nedavno su usvojile sličnu Escazu konvenciju. Aarhuska konvencija garantuje pravo na informacije o životnoj sredini, učešće javnosti u donošenju odluka, pristup pravdi, i zaštitu branioca životne sredine od progona. Više o Aarhuskoj konvenciji: https://aarhusclearinghouse.unece.org
(2) Sedma sjednica ugovornih strana Aarhuske konvencije – službena web stranica: https://unece.org/environmental-policy/events/MoP7-MoPP4-JHLS
(3) Prezentacije sa propratnog događaja o održivom razvoju gradova: https://english.arnika.org/events/environmental-democracy-sustainable-spatial-planning
(4) U EU su cijene kuća u razdoblju od 2010. do 2019. godine porasle za 19%. Posmatrajući trend cijena kuća između 2010. i 2019. godine, od 2013. godine je stalan trend rasta s posebno velikim povećanjima između 2015. i 2019. godine. Između 2010. i 2019. došlo je do ukupnog rasta od 19%. U ovom razdoblju je došlo do rasta cijena u 23 i pada u 3 države članice. Najveći porast vidi se u Estoniji (+96%), Mađarskoj (+82%), Latviji/Letoniji (+75%), Luksemburgu i Austriji (u svakoj +65%). Više informacija: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/digpub/housing/bloc-2a.html
(5) Više o rezultatima istraživanja javnog mnjenja o problemima funkcionisanja i prioritetima za razvoj Beograda (na srpskom): Beograd raste i nastaviće, ali da li se razvija?https://ministarstvoprostora.org/2021/09/24/beograd-raste-i-nastavice-ali-da-li-se-razvija/
(6) Marš za Kijev u organizaciji više od 40 građanskih inicijativa 2. oktobra 2021, objavio je listu od 100 reformi koje bi omogućile održivost grada. Više informacija: https://hromadske.ua/ru/posts/v-stolice-prodolzhaetsya-marsh-za-kiev-uchastniki-trebuyut-realizovat-v-gorode-okolo-100-reform-pryamoj-efir
(7) Na globalnom nivou, prema Merser pokazatelju kvaliteta života, Beč je već 10 godina na prvom mjestu. Iza njega je drugoplasirani Cirih. Zapadna Evropa dominira rang listom, uz Luksemburg koji je odabran kao najsigurniji grad na svijetu. Prag je na 69. poziciji, Beograd je 139, a Kijev 173. od 231 grada. Najniži kvalitet života je dugoročno u Bagdadu. https://mobilityexchange.mercer.com/insights/quality-of-living-rankings
(8) Sociološko istraživanje o izgradnji na zelenim površinama Kijev (Gradus, 2021): https://gradus.app/uk/open-reports
