„Izuzetno je važno za organizacije i pojedince u Bjelorusiji da su nas države Aarhuske konvencije branile od sistematskog progona od strane države. Dokazano je da sporazum ispunjava svoju svrhu. Odluka će možda pomoći i u zaštiti onih koji su progonjeni i dobijanju pravde za njih“, kaže Marina Dubina, direktorica udruženja „Ecohome“, nevladine organizacije koja je ukinuta zbog za „saradnje sa stranim agentima“.
Put do odluke nije bio lak. Po prvi put u dvadeset godina svoga postojanja, na Aarhuskoj konvenciji se glasalo. Do sada su sva mišljenja usvajana konsenzusom. Međutim, ovoga puta Bjelorusija je odbila da prihvati nalaze nezavisne istrage Komiteta za usklađivanje Aarhuske konvencije. Iako se činilo da je neko vrijeme bila usamljena u svojoj odluci, podržale su je Armenija, Kazahstan i Kirgistan, kao i Moldavija, koja je ostala suzdržana.
„U UNECE regionu se pojavila grupa zemalja koje se pretvaraju da ne vide kršenje ljudskih prava. Možda nemaju čistu savjest i žele se osigurati u slučaju da njihovo postupanje prema građanima postane predmet međunarodne istrage. Sasvim je moguće da se aktivisti u ovim zemljama već progone, iako konkretni slučajevi nisu temeljito dokumentirani“, pretpostavlja Martin Skalsky iz NVO Arnika sa sjedištem u Češkoj.
Zbog bjeloruskog slučaja, zemlje UNECE regiona usvojile su tzv. mehanizam za brzu reakciju, koji bi trebao efektivno pomoći ljudima koji se mogu naći pod sličnim pritiskom u budućnosti. Aarhuska konvencija bi uskoro trebala imenovati specijalnog izvjestitelja, koji će se baviti posebnim slučajevima i pregovarati s vladama.
Bilješke i detalji:
(1) Sedmi sastanak članica potpisnica Aarhuske konvencije.
(2) Aarhuska konvencija, poznatija kao Konvencija o ekološkoj demokratiji, stupila je na snagu 30. oktobra 2001. godine. Potpisale su je zemlje Evrope, bivšeg Sovjetskog Saveza i Evropske unije, kao ugovorna strana. Nedavno je Gvineja Bisao postala prva potpisnica iz Afrike. Na osnovu primjera iz Aarhusa, zemlje Latinske Amerike nedavno su usvojile sličnu Escazu konvenciju. Aarhuska konvencija garantuje pravo na informacije o životnoj sredini, učešće javnosti u donošenju odluka, pristup pravdi, i zaštitu branioca životne sredine od progona. More on Aarhus Convention.
(3) Nakon političke opozicije i medija, bjeloruski diktator sada zatvara i NVO.
(4) Hronologija ukidanja NVO „Ecohome“.
(5) 2020. godina ostaje upamćena po najvišem broju poginulih branioca okoliša i zemljišta do sada; 227 ljudi širom svijeta. Iako je većina njih bila u Latinskoj Americi, do ubistava je dolazilo i 2019. godine u Kazahstanu i Rumuniji. Više o tome.
(7) Slučajevi progona aktivista za zaštitu okoliša u Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu.
