Gradska vlast je ovim potpisom iskazala jasnu političku volju da se stavi u službu zaštite sadašnjih i budućih generacija i njihovih prava na vodu i kvalitetnu životnu sredinu.
„Potpisivanje ove deklaracije predstavlja potvrdu strateškog opredjeljenja Grada Banje Luke da sačuva svoju prirodu i svoja prirodna bogatstva, a prije svega da sačuva Vrbas kao simbol našeg grada. Svakom izgradnjom brane narušava se prirodan riječni tok, što može uništiti biljni i životinjski svijet, stoga je naša obaveza da pokažemo odgovornost i na ovaj način zaštitimo ono što imamo, posebno u eri sveopšteg neodgovornog ophođenja prema prirodi“, poručio je Stanivuković.
Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu je podsjetila da se Grad Banjaluka već dva puta u prethodnom periodu izjasnio da je protiv izgradnje planiranih velikih hidroelektrana na rijeci Vrbas.
„Potpisivanjem ove Deklaracije, Banjaluka je još jednom pokazala opredjeljenje da sačuva svoje rijeke od štetnih projekata, u ovom slučaju od izgradnje malih hidroelektrana. Prema Prostornom planu Republike Srpske, kanjon i klisura Vrbasa su planirani da budu zaštićeno područje i Centar za životnu sredinu planira da pokrene inicijativu za ovim vidom formalne zaštite i nadam se da ćemo u realizaciji ovih planova opet dobiti podršku grada. Proglašenjem zaštićenog područja trajno bismo zaštitili ovu rijeku“.
Građani Bosne i Hercegovine su kroz dosadašnje primjere i istraživanja uvidjeli da male hidroelektrane (mHE) imaju negativan uticaj na okolinu, odnosno da nanose isključivo štetu prirodi, ekonomiji i lokalnim zajednicama, a da je korist koja nastaje njihovom izgradnjom mala ili nikakva za državu i društvo.
Ukupan broj malih hidroelektrana u pogonu u BiH je 120, RS (51) i FBiH (69), dok je ukupan broj malih hidroelektrana planiranih ili u izgradnji u BiH 353, RS (146) i FBiH (207).
Ranije su u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i Narodnoj skupštini RS usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeka BiH, poslanici potvrdili ono na što ekološka aktivistička zajednica decenijama upozorava: Male hidroelektrane su štetni projekti i njihova realizacija mora biti zaustavljena.
Korak ka zaustavljanju ovih projekata napravljen je i novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije RS koji više ne predviđa podsticaje za hidroelektrane snage veće od 150 kW, a koji je usvojen u februaru ove godine.
Početkom avgusta ove godine u Federaciji BiH je stupio na snagu Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, kojim se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za mHE do i uključivo 10 MW bez kojih se ovi objekti zakonski ne mogu graditi.
Oba zakona su svakako rezultat dosadašnjih napora i borbe ekoloških aktivista, stručnjaka i lokalnih zajednica koje su na sopstvenim iskustvima osjetili štete od ovih hidroenergetskih projekata.
Sa gradom Banjaluka, u Bosni i Hercegovini ukupno je 12 opština i gradova potpisalo Deklaraciju „Opštine bez brana“å i podržalo ovu inicijativu Koalicije za zaštitu rijeka BiH koja je dio aktivnosti koje zajedno implementiraju Arnika (Češka), Koalicija za zaštitu rijeka BiH i Centar za životnu sredinu uz podršku Programa za promociju tranzicije Češke Republike. Zasnovana je na „Deklaraciji o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana“ koja je donesena 2019. godine na međunarodnoj konferenciji održanoj u Sarajevu.
Više informacija možete pronaći na web stranici: https://eko.ba/opstine-bez-brane
