Predmet slučaja je izmjena dijela Regulacionog plana stambenog naselja Borik u svrhu gradnje pravoslavnog hrama sa pratećim objektom koji se dotiče prva dva stuba Arhuske konvencije. Slučaj se prati od trenutka kada je počeo postupak učešća javnosti objavljivanjem javnog uvida u Nacrt izmjene dijela regulacionog plana stambenog naselja Borik. Donošenjem Rješenja od strane Vrhovnog suda kojim se Građanska inicijativa ponovo vraća na odlučivanje na Skupštini Grada Banjaluka, ulazi se u treći stub - pristup pravdi. Inicijator slučaja, Centar za životnu sredinu, u primjeni oba stuba koristio je sve zakonom dozvoljene mogućnosti, od davanja komentara na Nacrt plana u posutpku učešća javnosti do korištenja pravnih lijekova pred nadležnim sudovima. Cilj ovih radnji je bio dokazati da postupak izmjene Regulacionog plana kojim bi se odobrila izgradnja pravoslavnog hrama sa pratećim objektom na javnoj zelenoj površini nije proveden u skladu sa propisima Republike Srpske, posebno ističući da je ona izazvala veliki otpor javnosti, te da nisu uzeti u obzir svi parametri prilikom njegove izrade i da je izrađen u suprotnosti sa pojedinim Zakonima.
Dana 3.4.2015. godine Skupština grada Banja Luka usvaja Odluku o upućivanju na javni uvid, a zatim, Gradska uprava objavljuje početak javnog uvida koji traje od 21.7 - 21.8.2015. godine.
Centar za životnu sredinu, se dana 30.7.2015. godine obraća Odjeljenju za prostorno uređenje pri Gradskoj upravi Grada Banjaluka sa inicijativom da se održi javna prezentacija Nacrta plana. Kako Gradska uprava odbija da uradi prezentaciju, Centar za životnu sredinu dana 20.8.2015. godine samostalno organizuje javnu prezentaciju u prostorijama Mjesne zajednice Borik predstavljajući informacije koje posjeduje u vezi sa Izmjenama predmetnog Regulacionog plana. Prezentaciju je ispratila puna sala MZ Borik od oko 80 mjesta.
Dana 21.8.2015. godine Centar za životnu sredinu Gradskoj upravi dostavlja komentare na Nacrt plana koji se odnosi na gubitak zelene površine i smanjenje dječijeg igrališta za gotovo polovinu, činjenicu da se tri pravoslavne crkve nalaze u krugu od jednog kilometra, činjenicu da je prema važećim regulacionim planovima predviđena gradnja dva nova pravoslavna crkvena objekta u istom naselju, činjenicu da u tekstualnom dijelu nisu obrađeni problemi buke i mikroklime. Javna rasprava na Nacrt plana održana je u septembru 2015. godine na kojoj je bilo prisutno oko 100 građana, što je izuzetan odziv građana na javne rasprave. Građani su iznijeli svoje nezadovoljstvo predviđenim izmjenama, međutim predstavnici Srpske pravoslavne crkve, koji su takođe bili prisutni, nisu imali sluha za potrebe građana pravdajući to potrebama vjernika i njihovih planova.
Uz stručnu i tehničku podršku Centra za životnu sredinu je osnovana Građanska inicijativa za Borik (GIZB) koja je za cilj imala zagovaračke i pravne radnje u cilju donošenja odluke na Skupštini grada Banja Luka kojom bi se poništila Odluka o Odluci o izradi izmjene dijela Regulacionog plana Stambenog naselja Borik.
GIZB u skladu sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi pokreće proces potpisivanja peticije, koji traje od 7. do 13.11.2015. godine. Iako je prema Zakonu bilo potrebno 700 potpisa, peticiju je potpisalo preko 5 000 građana. Razlozi koje je GIZB ponudila, a građani podržali su: neusklađenost Nacrta plana sa strateškim i planskim dokumentima Grada, zanemarivanje potreba djece, nedostatak parking prostora, potreba za smanjenjem buke, potreba prilagođavanja klimatskim promjenama i stvarna potreba za izgradnjom crkve na predmetnoj lokaciji.
Građani su koristeći svoja zakonom zagarantovana prava pokrenuli Građansku inicijativu za Borik, te stavili van snage Odluku o izradi izmjene dijela regulacionog plana stambenog naselja Borik. Po završetku izrade elaborata Analiza i valorizacija potencijalnih lokacija sa prijedlogom najpovoljnije lokacije za izgradnju pravoslavnog hrama sa parohijskim domom u Mjesnoj zajednici Borik će biti ponuđena nova najpovoljnija lokacija za gradnju, te će time potrebe svih građana Borika biti zadovoljene. Proces učešća javnosti od strane organa javne uprave nije proveden na način kako to predlažu pozitivna zakonska rješenja i Arhuska konvencija, ali je korištenjem pravnih alata interes civilnog društva pokazan i uobziren nakon velikog pritiska na nadležne. Nakon više od godinu dana, Skupština Grada Banja Luka jednoglasno donosi Odluku o stavljanju van snage Oduku o izradi izmjene dijela Regulacionog plana stambenog naselja Borik u Banjaluci, čime se ovaj slučaj završava.