Dalmatinska gaovica (Phoxinellus dalmaticus) © Perica Mustafić
Prof. dr Predrag Simonović, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu: „Hidroelektrane su nepopravljiva šteta za rijeke i živi svijet u njima. Naše rijeke su jedna od 25 globalnih žarišta biodiverziteta, sa dosta očuvanih staništa i visokom stopom endemizma. To moramo očuvati. Uostalom, ko ima pravo i pod kojim uslovima da koristi naše prirodne resurse?”
Stručnjak za ribe prof. dr Steven Weiss sa Univerziteta u Grazu i koautori iz regije su sagledali posljedice koje bi na ribe imale hidroelektrane, kojih je na Balkanu planirano 2800. Istraživanje je pokazalo zabrinjavajuće rezultate: 11 vrsta riba će globalno izumrijeti, a 38 će biti dovedeno do granice izumiranja.
„Razvoj hidroenergije ugrožava 10% svih vrsta riječne ribe u Evropi. Dakle, hidroenergija predstavlja najveću prijetnju našoj kontinentnoj ribljoj fauni”, istakao je prof. dr Steven Weiss.
Mekousna pastrmka (Salmo obtusirostris) © A. Hodalič
Najveće riblje bogatstvo imaju tri rijeke na Balkanu: Neretva, Drina i Morača. Ove rijeke predstavljaju stanište za više od 50 vrsta Crvene liste ugroženih vrsta, što govori da su ovo jedne od najznačajnijih i najbogatijih rijeka u Evropi.
Rijeka Neretva © A. Vorauer
Jelena Ivanić, Centar za životnu sredinu: “Ova studija je pokazala bogatstvo rijeka Balkana i posljedice koje će izgradnja hidroenergetskih objekata imati na njih. Od čitavog Balkana, Bosna i Hercegovina se ističe kao država sa najvećim brojem očuvanih rijeka i ribljih populacija. Drina i Neretva su naše najvrijednije velike rijeke, a na obje su planirane desetine hidroelektrana”.
Studiju možete pronaći ovdje.
Ova studija je dio kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope (http://www.balkanrivers.net) koju provode “EuroNatur” i “RiverWatch” u saradnji sa lokalnim partnerima u zemljama Balkana. Studija predstavlja prvu sveobuhvatnu procjenu ugroženih i zaštićenih vrsta riba, kao i posljedice hidroenergetskog buma na cijelom Balkanu
