“Iako je hidroelektrana Medna narušila ambijent čitavog gornjeg toka rijeke Sane i izmjenila uslove za zaštitu i proglašenje Parka prirode Gornja Sana, nove inicijative Centra za životnu sredinu su važne kako bi se preostale prirodne vrijednosti ovog kraja sačuvale i stavile pod zaštitu države. Zavod je spreman za ovaj zadatak i sretni smo što ćemo imati priliku da radimo na zaštiti ove predivne rijeke koja to svakako zaslužuje”, istakao je Dragan Kovačević, načelnik odjeljenja za prirodno nasljeđe pri Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.
Naredni korak je da Republički zavod pripremi studiju zaštite na osnovu koje se donosi akt za proglašenje zaštićenog područja.
Ove inicijative su proistekle iz prethodne inicijative koja je podnesena u jeku kampanje protiv izgradnje male hidroelektrane Medna još 2012. godine. Tadašnja inicijativa imala je za cilj da se proglasi prethodna zaštita i zaustavi uništavanje ove rijeke. Ona je bila prihvaćena i urađena je studija za zaštitu, ali se zbog aktivnosti na gradnji hidroelektrane Medna ovaj proces zaustavio. Nakon izgradnje Medne, resorno ministarstvo se obratilo inicijatoru sa dopisom u kojem se zahtjevalo izjašnjavanje da li ostajemo pri inicijativi za Park prirode Sana.
“Tada smo, nakon konsultacija, zaključili da bi se ovaj primjer mogao zloupotrijebiti u budućnosti kao opravdanje za gradnju hidroelektrana u zaštićenim područjima, te smo odustali od te inicijative. Kako bi se ipak zaštitilo ono što je najvrijednije i spriječila potencijalna gradnja novih hidroelektrana na Sani, pokrenuli smo ove dvije inicijative izuzimajući prostor na kojem se nalazi sporna hidroelektrana Medna”, pojašnjavaju u Centru za životnu sredinu.
U ljepote ovog kraja uvjerili su se i rafteri iz Banjaluke.
“Ove godine smo se rafting čamcima prvi put spustili niz oba kanjona u gornjem toku rijeke Sane. Prvi kanjon koji je pod uticajem hidroelektrane Medna, iako je predivan i moćan, nije više pogodan za rafting zbog nedostatka vode koja se preusmjerava cijevima na turbine ove hidroelektrane. Nizvodni kanjon ispod Prizren Grada je savršen i predstavlja sjajnu atrakciju i mogućnost za razvoj sportova na divljim vodama i turizma koji može generisati prihode za lokalno stanovništvo. Iznenađeni smo ljepotom ovog kanjona i apelujemo na donosioce odluka da se isti zaštiti i ne dozvoli gradnja nove hidroelektrane Prizren Grad – Sana 2 koja bi čitav kanjon potopila”, poručili su banjalučki rafteri.
U cilju izrade što kvalitetnije Studije za zaštitu izvora rijeke Sane, na ljeto 2018. godine, Centar za životnu sredinu je angažovao i grupu bioloških istraživača sa ciljem detaljnijeg istraživanja ovog područja.
“Rezultati koje smo dobili pokazuju da je ovo područje jedinstveno i da predstavlja stanište koje naseljava veliki broj važnih biljnih i životinjskih vrsta. Rezultati istraživanja daju podatke za čak 304 vrste, a među njima je dosta onih za koje do sada nisu postojali podaci vezani za ovo područje. Važno je napomenuti da je u kanjonu Prizren Grada i stanište sivog sokola”, istakla je Iva Miljević, koordinatorica ovih istraživanja iz Centra za životnu sredinu.
