Ekologija u Bosne i Hercegovine

Internet stranica o životnoj sredini/okolišu u BiH i učešću/sudjelovanju javnosti u donošenju odluka
4. 6. 2019

Poništena ekološka dozvola za hidroelektranu Buk Bijela

Poništena ekološka dozvola za hidroelektranu Buk Bijela Foto: Matić Oblak

Okružni sud Banja Luka je 13. maja 2019. godine donio presudu kojom se uvažava tužba Aarhus centra u BiH protiv Rješenja o obnovljenoj ekološkoj dozvoli za hidroelektranu „Buk Bijela“ na rijeci Drini koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

Aarhus centar je podnio tužbu u junu 2018. godine zbog proceduralnih nedostataka Rješenja o obnovi ekološke dozvole. Pored toga da investitor „Elektroprivreda RS“ nije u zakonskom roku zatražila obnovu ekološke dozvole, Ministarstvo je trebalo poništiti prethodnu dozvolu s obzirom na to da izgradnja hidroelektrane nije započeta u roku od četiri godine od njenog izdavanja. Umjesto toga, u maju 2018. godine izdato je nezakonito Rješenje o obnovi ekološke dozvole. Također, javne konsultacije nisu održane u skladu sa Arhuskom i ESPOO konvencijom kako ni u Bosni i Hercegovini tako ni u Crnoj Gori. Javne konsultacije održane 2012. godine bile su slabo oglašavane, a komentari koje su dostavile nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nisu uzeti u obzir. Za najnoviju verziju projekta HE „Buk Bijela“, u studiji procjene uticaja na životnu sredinu tvrdi se da uticaja na rijeku Taru neće biti. Ove tvrdnje ne potkrepljuju nikakvi dokazi, niti je o njima raspravljano u toku konsultacija. S obzirom na to da je Tara glavna pritoka Drine i da bi akumulacija dosegla crnogorsku granicu, neizbježno je da će se neki uticaji pojaviti što je pomenuta studija trebala da procijeni.

reke

„Projekat Buk Bijela osporava se od 1970-ih zbog uticaja na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor. Također, Drina je najznačajnije stanište ugrožene riblje vrste mladice, koju možemo pronaći samo u nekim od najčistijih rijeka dunavskog sliva u Jugoistočnoj Evropi, a područje je razvilo i turističku ponudu baziranu na raftingu i ribolovu. Izgradnjom bilo kakve brane na ovoj rijeci kvalitet vode, biodiverzitet i razvoj turizma bili bi uveliko ugroženi“, poručuju iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.Gradnju HE „Buk Bijela“, snage 93 megavata, snažno zagovara Elektroprivreda RS, kompanija u vlasništvu Republike Srpske, a memorandum o izgradnji projekta potpisan je u julu 2017. godine s kompanijom „Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija“ (AVIC-ENG), očekujući da će finansiranje obezbijediti kineske državne banke. Koalicija za zaštitu rijeka BiH ovakvim aktivnostima nastavlja da osporava planove za izgradnju preko 300 novih hidroelektrana, koje su planirane na skoro svim našim rijekama. „Rijeka Drina ima mnogo potencijala mimo hidroenergetskog i to godinama i pokazuje. Vrijeme je da se okrenemo jačanju drugih potencijala ove rijeke, koji neće biti na štetu prirode i ljudi koji žive uz Drinu. Ova moćna rijeka zaslužuje našu pažnju i brigu, te se nadamo da će se od hidroelektrana u čitavom drinskom slivu konačno odustati“, zaključuju u Koaliciji.

CZSS: Poništena ekološka dozvola za hidroelektranu «Buk Bijela»!