Top liste deset najvećih zagađivača koji doprinose istinski užasnom kvalitetu zraka zasnivaju se na službenim podacima, a sastavili su ih stručnjaci iz češkog udruženja Arnika i Eko foruma Zenica. Liste sadrže podatke najvećih zagađivača koji ispuštaju hemikalije opasne po ljudsko zdravlje i okoliš u količinama koje prelaze granične vrijednosti utvrđene u EU registru E-PRTR. Svi detalji su dostupni na web stranici eko.ba

“Kada poredimo podatke od 2015. do danas, može se vidjeti ozbiljan pad u broju dostavljenih podataka o emisijama - preko 50%: sa 931 u 2015. na 462 u 2017. godini. Također, neka od velikih kompanija sa značajnim emisijama koje prelaze evropske PRTR granične vrijednosti, kao što su termoelektrana Kakanj ili tvornice cementa u Kaknju i Lukavcu, nisu prijavile nikakve emisije u 2017. godini. Nedostatak informacija glavna je prepreka u procjeni utjecaja industrije na okoliš i zdravlje i provođenje pozitivnih promjena“, kaže Martin Skalský, predsjednik Centra za podršku građanima Arnike.

Tri najveća zagađivača zraka u Bosni i Hercegovini 2015-2017

Ova tabela prikazuje godišnje emisije tri najveća zagađivača (u tonama po kalendarskoj godini)

Prema riječima Milana Havela, glavnog autora analize, teško je izvesti konačne zaključke zbog nedostajućih i netačnih podataka , ali neke tendencije jasno su prikazane. “ArcelorMittal Zenica od 2011. godine drži vodeće mjesto u emisijama prašine kao i kancerogenih i potencijalno kancerogenih materija. Izgleda da je smanjenje emisija ArcelorMittala za 2017. posljedica pada proizvodnje čelika, a ne tehnoloških poboljšanja“, objašnjava Havel.

“Ne čudi da se termoelektrane Tuzla i Kakanj mogu smatrati najvećim zagađivačima ugljen dioksidom, doprinoseći tako klimatskim promjenama i zajedno s preduzećem Sisecam Soda Lukavac, oni su najveći zagađivači plinovima koji uzrokuju kisele kiše. S druge strane, postoje određena poboljšanja kao što su značajno smanjenje emisije prašine i nekoliko drugih materija u slučaju tvornice cementa Kakanj“, izjavio je Havel, Arnikin stručnjak za industrijsko zagađenje zraka.

Crvena tačka na karti Evrope

U gradu Tuzli, koji se nalazi na sjeveroistoku zemlje, radi najveća termoelektrana na ugalj u zemlji i ona je daleko najveći izvor sumpornih oksida koje emitira u iznosima od 50.000 do 60.000 tona. - kaže Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.

"Emisije sumpornih oksida samo iz Tuzlanske termoelektrane otprilike su tri puta veće od emisija sumpornih oksida iz svih termoelektrana kojima u Češkoj Republici upravlja najveći proizvođač električne energije ČEZ", izjavio je Lemeš, profesor Univerziteta u Zenici. Za poređenje, svi glavni češki zagađivači sumpornim dioksidom zajedno su ispustili oko 97.000 tona SO2 u 2016. godini.

Termoelektrana u Tuzli, kojim upravlja Elektroprivreda BiH, ispušta i oko 5.000 tona azotnih oksida svake godine. "Razumno je pretpostaviti da bi potencijalna modernizacija i ulaganja u bolju tehnologiju doveli do pada ovih pretjerano visokih emisija do 90%", vjeruje bosansko-hercegovački stručnjak.

Globalno zagađenje zraka: Modelirana godišnja srednja vrijednost PM_2,5 za 2016. godinu (µg/m³) [2]

Neposredno uz Tuzlu nalazi se grad Lukavac. Tamo se mogu naći razni izvori emisija, ali najveći su tvornica hemikalija Sisecam Soda i koksara GIKIL. Cijela ta regija jako je zagađena česticama prašine i dominira na listi najzagađenijih gradova u Evropi s PM2,5 za 2018. godinu s godišnjim prosjekom od 55,6 µg/m3 [3], u poređenju s 16 µg/m3 ili 14 µg/m3 izmjerenih u Ghentu (Belgija) i Londonu (Velika Britanija) [4].

Dugogodišnji vodeći zagađivač u regiji je najveći proizvođač čelika na svijetu, ArcelorMittal. Ova tvornica u Zenici na vrhu je liste emisija čestica prašine jer je ispustila više od 2.000 tona PM10 u 2014. i oko 1.500 tona u 2015. i 2017. “Pored glavne skupine od tri hemikalije, ArcelorMittal je i najveći izvor teških metala, kao što su kadmij, olovo i nikal, od svih postrojenja u BiH”, izjavio je Milan Havel iz Arnike.

ArcelorMittal Zenica u listama 10 najvećih u 2016. godini bio je najgori u pet od devet poređenja najvećih zagađivača u državi. Lista deset najvećih uključuje i druge otrovne hemikalije kao što su kancerogene, reprotoksične ili mutagene materije i staklenički plinovi. [5].

Podaci o emisijama iz industrijskih izvora u Republici Srpskoj nisu dostupni, uprkos odgovarajućem zakonu koji je na snazi ​​od 2003. godine [6].

„Bosna i Hercegovina pati od jednog od najgorih uslova za disanje na zapadnom Balkanu. Povrh toga činjenica je da su službeni podaci nedovoljni, nepotpuni i uglavnom skriveni od javnosti. Čini se da vlasti pokušavaju sakriti stvarne brojeve o kvalitetu zraka, emisijama zagađenja i utjecaju na zdravlje, umjesto da priznaju problem i pokušavaju pronaći odgovarajuća rješenja. Nažalost, još uvijek koriste lošu ekonomsku i socijalnu situaciju kao izgovor, dopuštajući zagađivačima da nastave s "uobičajenim poslom" kako bi zadržali zaposlenost, dok gotovo ništa ne rade na razvoju i/ili privlačenju zelenih investicija", zaključuje profesor Lemeš.

[1] Opasno zagađenje zraka bez odgovornosti. Građani u Bosni i Hercegovini uskraćeni za informacije i efikasnu zakonsku zaštitu

[2] Globalno zagađenje ambijentalnog zraka. Karta SZO uspoređuje globalne podatke o PM2,5 i PM10 za 2014., 2016. i 2018. (Maps.who.int)

[3] Najzagađeniji gradovi na svijetu 2018 (PM2,5) (AirVisual.com)

[4] Vidi podatke za Ghent i London na World Air Mapu (Air.plumelabs.com)

[5] Najveći zagađivači Bosne i Hercegovine: željezara ArcelorMittal i termoelektrane Elektroprivrede

[6] Hidrometeorološki zavod Republike Srpske počeo je prikupljati podatke o onečišćenju zraka u 2017. godini, ali su javno dostupni podaci o kvalitetu zraka i emisijama zagađenja vrlo ograničeni https://rhmzrs.com/zivotna-sredina/ o-odjeljenju / medjunarodne-obaveze /