Ne iznenađuje što velike fabrike koje se obično smatraju krivcima za zagađenje predvode listu za 2018. godinu: ArcelorMittal Zenica, termoelektrane Tuzla, Ugljevik i Gacko, cementare Lukavac i Kakanj, koksara GIKIL i rafinerija u Slavonskom Brodu. Arnika i Eko forum Zenica objavljuju podatke koje od nadležnih institucija prikupljaju još od 2011. godine. Alternativna baza podataka zagađivača ove godine po prvi put prikazuje podatke iz oba entiteta.
“Došlo je do blagog poboljšanja u transparentnosti podataka 2019. godine, jer su godišnji izvještaji o emisijama konačno javno dostupni na internetu (4). Međutim, službene web stranice nisu prilagođene korisnicima i samo eksperti su u stanju razumjeti šta ti brojevi predstavljaju. Zbog toga mi tumačimo te podatke i vjerujemo da će ih javnost koristiti za djelovanje prema zagađivačima i vlastima. Bez učešća javnosti, stanje okoliša nikada se neće poboljšati”, objašnjava Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.
Poređenje podataka iz posljednje decenije omogućava nam da prepoznamo koje kompanije ulažu u modernizaciju i tehnologije za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi. Smanjenje zagađenja iz termoelektrane Ugljevik postignuto je ulaganjem u postrojenje za odsumporavanje 2019. godine. Emisije iz postrojenja kompanije ArcelorMittal Zenica takođe su se smanjile, ali je to uzrokovano padom proizvodnje usljed globalne ekonomske krize; građani Zenice još uvijek čekaju modernizaciju postrojenja.
Neki od najvećih zagađivača još uvijek skrivaju svoj uticaj na okoliš - poput termoelektrane Kakanj. Dok u EU termoelektrane prijavljuju emisije oko 15 zagađujućih materija, bosanskohercegovačka postrojenja - kao što je termoelektrana Gacko - objavljuje podatke samo za 3-5 osnovnih hemikalija. S druge strane, uopšte nema informacija o količinama teških metala, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi.
Analiza Arnike i Eko foruma Zenica pokazuje da podaci koje dostavljaju industrijska postrojenja nisu pouzdana i da sadrže ogroman broj grešaka - gotovo 90% podataka je nebitno. Štaviše, dva entiteta u Bosni i Hercegovini koriste različite sisteme i različite metodologije.
“Iako je Bosna i Hercegovina potpisala PRTR Protokol (5) 2003. godine, parlamenti ga do danas nisu ratificirali. Dakle, ovaj sistem nije obavezan za industriju. Transparentnost podataka o zagađenju ključni je korak na putu ka čišćem zraku. Bez pristupa informacijama, državni organi ne mogu djelovati. Javnost i mediji nisu u stanju kontrolirati situaciju, a zagađivači mogu nastaviti poslovati kao i obično, a na štetu okoliša i javnog zdravlja”, kaže Martin Skalsky, stručnjak za učešće javnosti iz Arnike.
Za poređenje, u Češkoj je emisije u 2018. godini prijavilo 1.334 postrojenja, a izvještaji uključuju 35 zagađujućih materija samo u zraku, uz podatke o ispuštanjima u tlo, otpadne vode i otpad, dok se u Federaciji Bosne i Hercegovine prati samo 19 zagađujućih materija u zraku (6), a u Republici Srpskoj samo 6 hemikalija. Situacija se ne popravlja, a broj prijavljenih supstanci danas je u osnovi isti kao i 2011. godine.
Napomene:
(1) O zagađenju bosanskohercegovačkih gradova kao najzagađenijih u Evropi: https://www.iqair.com/world-most-polluted-cities?continent=59af92ac3e70001c1bd78e52&country=&state=&page=1&perPage=300&cities=; https://www.iqair.com/bosnia-herzegovina
(2) IQ Air - Najzagađenije zemlje na svijetu 2020 (PM2.5): https://www.iqair.com/world-most-polluted-countries
(3) 2018. godina za koju su dostupni najnoviji podaci u nadležnim ministarstvima FBiH i RS.
(4) Za prikupljanje podataka odgovorne su dvije institucije vlasti, jer je država Bosna i Hercegovina podijeljena Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine na dva entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine, a 1999. godine formirana je upravna jedinica Brčko distrikt.
Registar za Federaciju Bosne i Hercegovine (Federalno ministarstvo okoliša i turizma): https://www.fmoit.gov.ba/bs/okolisne-dozvole/registri-i-izvjesivanje
Registar za Republiku Srpsku (Hidrometeorološki zavod Republike Srpska): https://rhmzrs.com/zivotna-sredina/inventari-emisija-u-vazduhu/inventar-zagadjujucih-materija/
(5) Obavezni informativni alat za potpisnike Protokola o registrima ispuštanja i prenosa zagađenja uz UNECE Arhusku konvenciju o okolišnoj demokratiji, koju je Bosna i Hercegovina potpisala još 2003. Bosna i Hercegovina do danas još uvijek nije ratificirala PRTR protokol.
(6) Arsen, kadmij, bakar, živa, nikal, olovo, cink, amonijak, metan, HCL, HF, PAH, PCDD/F, NMVOC, CO, CO2, SO2 / SOx, NO2 / NOx, PM10. Više o hemijskim supstancama i njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje: https://eko.ba/spisak-hemijskih-supstanci
