“Bosna i Hercegovina se bori da zadrži svoj ​evropski put potpisivanjem međunarodnih ugovora poput Aarhuške konvencije. Iako je prilično dobro prenesena u nacionalno zakonodavstvo, njena praktična realizacija je puno slabija,” kaže Samir Lemeš, predsjednik Eko foruma Zenica i nastavlja: “Naše istraživanje je pokazalo da se građani BiH moraju boriti sa birokratskim preprekama, jer je podjela odgovornosti nejasna i državni službenici često nemaju informacija, kapaciteta i znanje. Prostora za poboljšanje ima napretek.”
Suočeni s nedostatkom informacija, autori izvještaja Demokratija zaštite okoliša: posustajućim hodom proveli su istraživanje među državnim tijelima i nevladinim organizacijama. Istraživanje je otkrilo, da do 30% institucija ne poštuje Zakon o slobodi pristupa informacijama. Većina organa vlasti su bili u mogućnosti pružiti tako malo informacija o okolišu i učešću javnosti, da je nejasno kako oni uopšte mogu raditi. Nema web stranica sa integrisanim podacima o okolišu i trenutnim postupcima odlučivanja. Zbog toga, ljudi budu informisani prekasno da bi mogli utjecati na važne strategije ili projekte.
“Države članice EU su uspjele pronaći određenu ravnotežu između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša. Bosna i Hercegovina osjeća nedostatak čekanja na proces pristupanja EU. Neke korporacije su ovdje premjestile prljave industrije kako bi izbjegli stroge standarde EU. I domaće kompanije koriste ​​niske standarde domaćih propisa. U kombinaciji s neefikasnim državnim aparatom, zagađenje raste i akumulira svoj ​​danak na zdravlje ljudi. Međutim, zagađenje ne poštuje državne granice, tako imamo razloga za brigu, ” ističe Martin Skalský, direktor Arnika Centra za podršku građanima. Neuspjeh efikasnog informisanja građana ozbiljno ograničava učešće javnosti u donošenju odluka. Iako državni službenici često krše zakon, Bosanci skoro nikad nisu branili svoja prava na sudovima. Tužbe su vrlo rijetke zbog slabog obrazovanja o pravima građana i visokih troškova pribavljanja prihvatljivih dokaza.
Bosna i Hercegovina zapošljava 184 hiljada ljudi u upravnim i političkim institucijama (4% stanovništva) - koji koštaju 3,1 milijarde eura godišnje (23% BDP-a). Na primjer, postoji 170 ministarstava u zemlji s najsloženijom strukturom u Evropi.
“Za razvoj zemlje poput Bosne i Hercegovine je presudno da ima kritički osvrt na svoje zakonodavstvo i na njegovu implementaciju. Ovaj Izvještaj predstavlja jedan takav pregled. Vjerujem da će bosanski zvaničnici prepoznati ljude i nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša kao ravnopravnog partnera u donošenju odluka. Osnovno ljudsko pravo na život uključuje i pravo na život u zdravom okolišu,” objašnjava Mirna Delalić, nezavisni advokat.
Stanje demokratije zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini ipak nije potpuno beznadežno. Izvještaj obuhvata pet uspješnih kampanja civilnog društva, koje dokazuju da ljudi imaju moć, bez obzira na loše stanje svoje zemlje. Zahvaljujući kombinaciji javnog pritiska i pravnih instrumenata, 50 hiljada građana Lukavca više nisu na udaru crne prašine iz lokalne fabrike sode, a bosanske rijeke su preživjele betoniranje za hidroelektrane. Čak i neuspješna borba hiljada ljudi za park u Banja Luci izazvala je kolektivni pokret usmjeren na šire strukturne probleme.

Bilješke za urednike

1. Više informacija o Aarhuškoj konvenciji: http://www.unece.org/env/pp/introduction.html
2. Demokratija zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini: Posustajućim hodom
   Neki od glavnih rezultata međunarodnog istraživanja:
   Svaki dvadeseti građanin (184 hiljade ljudi) je zaposlen u upravnim i političkim institucijama. To košta 23% BDP-a (3,1 milijardi eura godišnje). Administracija ima najsloženiju upravljačku strukturu u Evropi, sa 14 vlada i 170 ministarstava.
   Prema rezultatima istraživanja, do 30% organa vlasti ne pruža informacije na opisani zahtjev i tako krši Zakon o slobodi pristupa informacijama.
   Većina ispitanih organa vlasti na svim nivoima, uključujući i sudove, nisu bili u stanju dati informacije u učešću javnosti u donošenju odluka, pa čak ni o samim postupcima.
   Na državnom nivou ne postoji integrisana web stranica koja bi prezentirala podatke o okolišu i trenutnim strategijama i projektima.
   Učešće pojedinaca u odlučivanju o pitanjima okoliša je vrlo rijetko – zbog nedostatka informacija i zbunjućom administracijom, uglavnom učestvuju samo nevladine organizacije.
   Iako državni službenici često krše zakon, građani skoro nikad ne koriste svoje pravo na pravosuđe. Tužbe su iznimno rijetke, jer sudovi priznaju samo dokaze koje daju certificirani stručnjaci. Drugi razlog je nedostatak edukacije o ljudskim pravima.
3. Puni Izvještaj Demokratija zaštite okoliša: posustajućim hodom (za kratak sažetak pogledajte sljedeću stranicu ovog dokumenta): http://english.arnika.org/e-shop/publications/environmental-democracy-in-bih-limping-along 
4. Mapa žarišta problema zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini: http://english.arnika.org/bosnia-and-herzegovina/hot-spots 
5. O Eko forumu Zenica (Bosna i Hercegovina)
   Udruženje građana Eko Forum Zenica osnovano je 2008. godine kao reakcija na ogromno zagađenje okoliša koje je uslijedilo nakon što je multinacionalna kompanija Arcelor Mittal kupila željezaru u gradu Zenica i ponovo pokrenula proizvodnju. Postepeno je Eko forum profesionalizovan i stekao ugled kod građana i državnih institucija. Danas ima oko 2000 simpatizera i članova specijaliziranih u raznim područjima, npr. zdravstvena zaštita, monitoring kvaliteta zraka, upravljanje otpadom, zaštita voda, informacijske tehnologije i mediji. Eko forum održava stalne kontakte s drugim nevladinim organizacijama koje djeluju u kantonu i drugim dijelovima zemlje. http://www.ekoforumzenica.ba/ 
6. O organizaciji Arnika - Centar za podršku građanima (Češka Republika)
   Arnika - Centar za podršku građanima ima dugogodišnje iskustvo u promicanju pozitivnih promjena legislative i zaustavljanju pokušaja da se suzi prostor za učešće javnosti u odlučivanju. Svake godine, njihovi stručnjaci pomažu organizacijama civilnog društva i općinama da riješe desetine slučajeva u cijeloj Češkoj Republici. Centar također učestvuje u međunarodnim projektima za zaštitu okoliša i jačanje provođenja Aarhuške konvencije u srednjoj i istočnoj Evropi, Kavkazu i srednjoj Aziji. Centar je osnovan 1996. godine. Arnika je članica Zelenog Kruga - asocijacije NVO Češke Republike, Evropskog ureda za okoliš (EEB) i Evropskog EKO foruma. http://english.arnika.org/