"Izdavanje okolinskih dozvola za industrijske objekte u Bosni i Hercegovini je fragmentirano i haotično. Iako su samo nekoliko desetaka kilometara udaljene od granica EU, većina fabrika ne ispunjava bosanske ili evropske standarde i uzrokuju ogromno zagađenje zraka, tla i vode, što ima ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi", kaže Martin Skalsky iz Češke nevladine organizacije Arnika . "Predlažemo uvođenje integrisanog sistema izdavanja dozvola koji daje više snage državnim organima vlasti, omogućava praktičnu primjenu najboljih raspoloživih tehnika i otvara veliki prostor za učešće javnosti."
Integrisano izdavanje dozvola obavezno je u svim zemljama EU. Umjesto izdavanja više posebnih dozvola za emisije u zrak i vode, za upravljanje otpadom, za utjecaj na prirodu i druga pitanja, vlasti izdaju samo jednu zajedničku odluku. Evropski sistem se zasniva na obaveznom korištenju tzv. Best Available Techniques - najnaprednijih i ekološki prihvatljivih tehnologija.
Nova studija analizira praktična iskustva u izdavanju okolinskih dozvola u Bosni i Hercegovini, na primjerima termoelektrana u Tuzli i Banovićima, postrojenja za preradu automobilskih guma u Lukavcu i metalurškog kompleksa ArcelorMittal u Zenici. Rezultati nisu optimistični.
"Državni organi vlasti često krše administrativne procedure, probijaju rokove i čine ustupke industriji, iako su naši tehnički standardi znatno niži od onih u EU, a ulaganja u najbolje raspoložive tehnike se ne smatraju obaveznim", objašnjava Samir Lemeš, ekspert nevladine organizacije Eko forum Zenica. "Željezara ArcelorMittal u Zenici je cijele tri godine radila bez važeće dozvole, a nadležno ministarstvo je potrošilo previše vremena za donošenje nove odluke. Kada su dozvole konačno izdate, ograničenja emisija su postavljena još blaže nego što to propisuju već blagi državni propisi. Takav sistem uopšte ne štiti naš okoliš i zdravlje", dodaje Lemeš.
Bosna i Hercegovina se može ugledati na brojne zemlje sa funkcionalnim i transparentnim sistemom izdavanja okolinskih dozvola. Najbliži primjer, Hrvatska, ima niz zabilježenih uspjeha u pripremi i provedbi državnih planova i strategija za zaštitu životne sredine. Tokom nekoliko godina, Hrvatska je ostvarila značajan napredak u jačanju postojećih i donošenju novih ekoloških propisa u različitim sektorima, kao što su kvalitet zraka ili upravljanje otpadom.
Napomene za urednike:
1) Svjetska zdravstvena statistika 2017: praćenje zdravlja za SDG, ciljeve održivog razvoja (Svjetska zdravstvena organizacija, Ženeva, 2017)
2) Sistem izdavanja okolinskih dozvola u Bosni i Hercegovini. Od fragmentiranog ka integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja: Komparativna analiza sistema i metoda izdavanja dozvola
3) Više detalja o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja (IPPC)
4) Bosna i Hercegovina ima složen, višeslojan, i preklapajući državni sistem vlasti do te mjere, da se praktično ne može uporediti sa bilo kojom drugom zemljom u svijetu (ona ima svakako najsloženiju strukturu državne vlasti u Evropi). Sistem proizvodi disfunkcionalne institucije na svim nivoima vlasti, koje nisu u stanju stvoriti jedinstvene politike i pravni okvir bez praznina kontradiktornih zakona, uključujući i efikasno prenošenje pravne stečevine EU u oblasti životne sredine. (Za više informacija, pročitajte gore navedenu publikaciju, stranica 7).
